Komentar

30.mart 2022. Zoran Panović

Srpski strahovi: Vulinizacija izbora

Neki birači se plaše da će ostati bez posla ako ne glasaju za Vučića, ili SNS izgubi pa dođe do lustracije i revašizma. Zajednički strah 50 odsto ispitanika u senci ukrajinskog rata je oživljavanja „duhova prošlosti“ u postjugoslovenskom prostoru. Isto toliko njih smatra da Srbija treba da bude neutralna u odnosu na rusku agresiju i po cenu sankcija, nestašica i svega onoga što podseća na devedesete godine, dok se neki drugi upravo toga pribojavaju. Na sve to Vulin najavljuje atak na biračka mesta, razbijanje biračkih kutija i podmetanje falsifikovanih glasačih listića, a sve u organizacije nekog stranog faktora i domaćih saradnika

Rat u Ukrajini

24.mart 2022. J.H.

Prvih mesec dana: Ratni samit NATO-a i pregrupisavanje ruskih trupa

Predsednik SAD Džo Bajden je doputovao u Brisel gde će prisustvovati samitu NATO-a na vrhu i razgovarati sa predstavnicima EU i G7. Rusi koncetrišu trupe na istoku Ukrajine. Postoji Bojazan da bi Belorusija mogla da napadne Ukrajinu. Putin je naložio da “neprijateljske” države rusku naftu i gas moraju da plaćaju u rubljama. Izrael postaje utočište ruskih oligarha

Ukrajinska kriza i region

16.mart 2022. Dejan Jović

Zaglavljenost i odglavljivanje Zapadnog Balkana

U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno

Nuspojave

02.mart 2022. Teofil Pančić

Putinova kanadska slanina

U skladu sa specifičnim žanrom mračne diktature koja je u potrazi za novim, tvrdim ideološkim osloncem, njegova fabrikacija neprijatelja je mnogo mračnija i morbidnija i o njoj je već odavno nemoguće snimiti nešto “smešno”

SAD i Ukrajina

02.mart 2022. Slobodan Kostić

Lagodnost koja spašava svet

Najnovije istraživanje Galupa pokazuje da čak 52 odsto stanovnika Amerike doživljavaju napad na Ukrajinu kao suštinsku pretnju po interese SAD, čak 85 odsto ima negativno mišljenje o Rusiji, dok skoro polovina misli da se NATO dobro nosi sa čitavom situacijom

Himna

02.mart 2022. Ivan Ivanji

Kraljević Marko i vila Ravijojla zapevali „Bože pravde“

Pesma nastala u jednoj kafani postala je himna Srbije. Oskar Danon je izabrao Hej Sloveni zato što ju je znao iz Sokolskog društva. Na otvaranju Gete instituta u Beogradu nije se sviralo Nemačka, Nemačka iznad svega zbog poštovanja prema domaćinu. Nezvanična himna Sovjetskog Saveza bila je pesma iz filma Cirkus. I mađarska himna, i srpska, engleska, austrijska carska i ruska carska pozivaju se na boga

Bil Gejts i pandemija

02.mart 2022. Filip Mirilović

Anatomija pandemije iz ugla filantropa i milijardera

Kada je širom sveta izbila pandemija korona virusa, oni koji iza svega vole da pronađu neku zaveru govorili su da je to zapravo vrsta biološkog oružja. Kada su se pojavile vakcine, pojavila se i priča o čipovanju nas običnih od njih bogatih, a Bil Gejts je i ovde postao jedan od glavnih krivaca za “postavljanje” čipova kroz vakcine i 5G mrežu. Ako se njegove predikcije o još jednoj pandemiji pokažu kao tačne, ništa ga više neće moći zaštititi od zavere duboke države

Nuspojave

16.februar 2022. Teofil Pančić

Saznanja bez kojih smo mogli

Slušajući Đokovića, gledajući taj njegov kao-mangupski izraz lica u stilu “evo, ja ću tako i ko mi šta može”, uhvatio sam sebe da razmišljam u kakvom bismo svetu živeli 15. februara 2022. da nije bilo pandemije koronavirusa

Komentar

13.februar 2022. Ivica Dobrić

Za „šta“ ćete glasati 3. aprila: Republika, ideal koga nema

Prosečan građanin Srbije teško da bi uopšte razumeo pitanje „za šta glasate?“, za koju ideju glasate, jer ideje su stvar republikanskog nadmetanja, dok u autoritarnim porecima postoji samo jedna ideja, ona koju artikuliše vođa. Prosečan srpski glasač, naprosto, nema iskustvo slobodnog javnog prostora u kojem se, više nego ličnosti, nadmeću ideje. Parcijalni ciljevi poput, recimo, zdrave životne sredine ili većih zarada, su ostvarivi i u neslobodnim društvima. Pa ako ih ispuni Vučić, onda neka Vučića, ili nekog njemu sličnog, šta će nam republika

Intervju: Dr Ozren Tošić

02.februar 2022. Filip Švarm

Bez zdravlja nema biznisa

“U uslovima pandemije i uprkos otporu onih koji se pozivaju na pravo slobode odlučivanja, građanska prava i teorije zavere, privatni sektor je morao sprovesti javnozdravstvene mere i održati proizvodnju oslanjajući se na hijerarhijsku organizacionu strukturu. Nikome se ne isplati da radnik u najproduktivnijim godinama završi u bolnici zbog toga što neko neće da nosi masku ili se na bilo koji drugi način nepropisno i rizično ponaša na radnom mestu”