Istraživanje

16.april 2003. Maja Bašić, Jasmina Lazić, Marija Vidić, Lado Bašić, Aleksandar KovačKoordinator istraživanja: Aleksandar Ćirić

Šta jedemo u hrani

Aditivi su supstance koje se normalno ne konzumiraju, niti su tipičan sastojak neke namirnice, ali se iz tehnoloških razloga dodaju prehrambenom proizvodu u toku prerade, pri čemu sami postaju njegov sastojak. Na deklaraciji svakog proizvoda mora biti navedena kategorija aditiva, njegov pun naziv i određena E oznaka. Prirodne aditive su upotrebljavale i naše prababe za zimnicu; veštački su veštački. Ljude plaši taj atribut, mada neki od aditiva imaju i hranljive vrednosti. Dakle, nije otrov sve što ima oznaku "E", mada poslednjih godina internetom i e-mailom kruže liste "sumnjivih", naročito onih koji se navodno plasiraju na ovdašnje tržište kako bi ih se razvijeni svet oslobodio. Na primer, aditiv E 330 pominje se kao uzročnik upale usne šupljine i uzročnik pojave raka, sve prema istraživanjima "klinike za pedijatriju i onkologiju iz Diseldorfa". Međutim, pod šifrom aditiva E 330 "krije" se obična limunska kiselina. Da li se i šta još krije u drugim šiframa i kako to proveravamo

Velika korist od malih

12.februar 2003. Dejvid Miler

Na rubu nove budućnosti

Evropske ekonomije u tranziciji nalaze se u drugoj deceniji promena, većina je prešla ekonomsku "granicu bola" privatizacije i mnoge sad očekuju članstvo u Evropskoj uniji. Gde se u svemu tome nalazi Srbija posle svega nekoliko početnih godina tranzicije

Kriza u Venecueli

05.februar 2003. V. S

Argentinski „recept“

Već dva meseca traje generalni štrajk, a unutrašnje podele na pristalice i protivnike predsednika Uga Čavesa onemogućavaju rešenje, mada se ishod na duži rok ipak nazire

Ljubomir Mihajlović, predsednik Komercijalne banke

29.januar 2003. R. V

Bankar starog kova

Domaća banka je domaća banka. Jevtinije su od stranih banaka. Brže reaguju, naši krediti i provizije su jevtiniji. Naša privreda i građani, pod jednakim uslovima, prednost treba da daju domaćim bankama

Ličnost godine 2002 - Mlađan Dinkić

15.januar 2003. Dimitrije Boarov

Čak i ja štedim u našim bankama

Redakcija "Vremena" je guvernera Mlađana Dinkića proglasila za ličnost godine 2002. pre svega zato što je u protekloj godini uspeo da od Narodne banke Jugoslavije stvori stabilnu i efikasnu instituciju, koja je uspela da stabilizuje dinar kao nacionalnu valutu i da mu obezbedi priznanje konvertibilnosti; koja je postigla dragocene aranžmane s Međunarodnim monetarnim fondom i Svetskom bankom, što joj je omogućilo da rapidno uveća državne devizne rezerve; koja je vratila poverenje u bankarski sistem Srbije – čisteći nemilosrdno sve propale i prevarantske banke sa svog novčanog tržišta; koja je u pet meseci bez ikakvih krupnijih incidenata glatko izvršila konevrziju oko 8 milijardi maraka i drugih evropskih valuta u euro ili druge svetske valute; koja je jesenas izvršila valjane pripreme za prenos platnog prometa iz državne službe u poslovne banke početkom ove godine. Ne potcenjujući napore reformista u drugim državnim institucijama i ne umanjujući značaj promena koje se odvijaju u privatizaciji i restrukturiranju naše privrede, ocenili smo da su rezultati guvernera Mlađana Dinkića u sređivanju toliko značajne, naše centralne monetarne ustanove u protekloj godini daleko isprednjačili ispred svih drugih pokušaja u drugim institucijama (da ne spominjemo one u kojima stvari uopšte ne kreću s mrtve tačke ili idu nagore) – da zaslužuju i naše skromno priznanje. Mlađan Dinkić je, to je utisak koji malo ko može da ospori, ličnost koja raspolaže i ogromnom "pozitivnom energijom" u popravljanju prilika i modernizaciji Srbije i jednostavnom "stručnom efikasnošću" koja njegove akcije čini delotvornim. (Mnogi imaju energiju bez rezultata ili stručnost bez efikasnosti ili efikasnost bez moralnih i strategijskih orijentira.) Po običaju proglašenja ličnosti godine, koji smo uveli pre godinu dana, kada smo Božidaru Đeliću omogućili da na našim stranicama ispriča svoju životnu priču, i Mlađanu Dinkiću dajemo istu priliku (uz najnužnija skraćenja snimka njegove ispovesti).

Pogled u 2003

09.januar 2003. Milan Milošević

Aparat za predskazivanje budućnosti

O zasićenosti naroda politikom i elitom i o elitističkom zapostavljanju vitalnosti sirotinje. Da li je slučajno da u društvu koje se tako grčevito nada velikom brzom preokretu ima toliko kladionica

12.decembar 2002. Vera Didanović

Dugo putovanje u Evropu

U organizaciji Evropskog pokreta, Fondacije "Fridrih Ebert" i Instituta ekonomskih nauka u Beogradu je 6. i 7. decembra održana međunarodna konferencija "Srbija i Crna Gora na putu ka EU – dve godine kasnije". Konferenciji je prisustvovalo oko 150 učesnika, među kojima su bili visoki predstavnici administracije Srbije, Crne Gore, Jugoslavije, ali i zemalja regiona, EU i međunarodnih institucija, predstavnici parlamenata, političkih stranaka, eksperti iz raznih oblasti, aktivisti nevladinog sektora. Podneto je 30 referata koji će biti objavljeni u zajedničkom zborniku

Demokratija na delu

14.novembar 2002. Vladimir Gligorov, saradnik bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije. Tekst je prenet iz časopisa "Prizma" beogradskog Centra za liberalno-demokratske studije

Izbori i reforme

Izbori održani pre gotovo tri godine bili su oni na kojima je odbačen autoritarizam. Na idućim izborima valja videti da li će sve političke alternative biti demokratske ili će se ponovo popustiti populizmu. Tek potom slede izbori na kojima bi trebalo da se ustali demokratija

Intervju - Miroljub Labus, potpredsednik savezne vlade

14.novembar 2002. Miša Brkić

Srbiju trese prošlost, a ne reforme

"U mnogim oblastima društvenog života stare strukture su se skladno uklopile u nove okolnosti. Nasledili smo tešku prošlost i potrebno je doneti čitav niz teških i nepopularnih odluka da prekinemo s njom. Jedan broj partija i njihovih lidera nije želeo da preuzme odgovornost za ove teške odluke. Štaviše, sve su učinili da je svale na nekog drugog. Ne vidim iskušenja iduće godine u nastavku reformi, nego u odsustvu političke volje da se ove reforme podrže. Plašim se da troškovi reforme ne budu politički zloupotrebljeni"

Srbijanska policija 1987–2000

06.novembar 2002. Miloš Vasić

Do armije građanskog rata i natrag

Sadašnje tendencije modernizacije i razvoja policije u Srbiji: resocijalizacija policajaca kroz pozornički sistem, napori za integraciju u građanstvo, povećana parlamentarna i druga kontrola, sindikalno organizovanje policije (koje se pokušava od 1991), naglasak na profesionalizmu, minimum prinude i ostalo, sve to zahteva vreme i napor. Svako buduće poigravanje s politizacijom, sa zloupotrebom profesije u jeftine privatne svrhe, s novim žrtvovanjem policije sitnim političkim ciljevima može samo da nas vrati u prošla vremena