Intervju – Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda

06.februar 2019. Radoslav Ćebić

Vučić je počeo razroko da gleda

"Kažite vi meni, ko je u Evropi postao član Evropske unije a da se odrekao jednog dela svoje teritorije? Je l’ ima takav neko? Pa, Španci više brinu o nama kad su imali problem sa Katalonijom nego mi sami o sebi. Znate šta Vučić kaže za Briselski sporazum: ‘Mi smo morali neke bolne stvari da radimo.’ Čekaj, pa nisi ti lekar pa da pričaš o bolovima"

VREME BR. 279. | 24. FEBRUAR 1995.

30.januar 2019. Milan Milošević

Direktan prenos zatvaranja

Mediji: Pokoren Studio B - Beskrvni otpor posle pokoravanja najjačeg nezavisnog medija u Beogradu

Intervju – Ivan Ivanović, TV voditelj

16.januar 2019. Radoslav Ćebić

U ovoj zemlji ništa nije kako treba

"Ovde je sistem tako napravljen da se mi plašimo države. Država je naš servis, mi plaćamo njih da rade. Aleksandar Vučić radi za nas, on je naš zaposleni. Da li se ijedan šef plaši svog zaposlenog? Zašto bi ga se plašio? Strah je kao i lepota – u očima posmatrača. To je tvoja odluka. Kad odlučiš ili kad si rođen tako da se ne plašiš, to je to. Evo, sad nemam posao, i šta ćemo sad"

Intervju – Veran Matić, predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara

19.decembar 2018. Radoslav Ćebić

DB zatvara krug

"Kampanja protiv Ljiljane Smajlović i mene je kampanja protiv toga što je do suđenja uopšte došlo. A da nije bilo Komisije, pitanje je da li bi ikada bilo pravde za Slavka Ćuruviju. Komisija redovno reaguje na sve što nam se učini da je u ovom procesu nezakonito, nedozvoljeno, sve što narušava dokazni postupak. Vrhunac diskreditacije je tvrdnja da je zahvaljujući Ljiljani Smajlović bombardovanje Srbije duže trajalo. I tu se najbolje vidi kontinuitet od teksta ‘Ćuruvija dočekao bombe’, sa lažnom tvrdnjom da je Ćuruvija tražio bombardovanje Srbije, do bolesne izmišljotine da je zbog Ljiljane Smajlović produženo bombardovanje"

Knjige

05.decembar 2018. Ivan Milenković

Anatomija jedne izdavačke katastrofe

Roman Havijera Serkasa Anatomija jednog trenutka, prevodilac Branislav Đorđević i izdavač "Čigoja" porušili su, barem kada je reč o srpskom izdanju, do temelja

Kardiohirurg prof. dr Boško Đukanović, i čovek i doktor

21.novembar 2018. Dragan Todorović

Pohlepa će im doći glave

"‘Dotakli smo dno života’, sve uz fanfare i vatromet. Ali, nazire se urušavanje ove vlasti, koja se pokazala potpuno nekompetentnom. U toku je ponižavanje sopstvenog naroda, kao, narod ne zna ništa o Muratu, sve to ide kroz urušavanje institucija i medijski teror. Ali, oni sami sebi seku odstupnicu. Stanje je neizdrživo, i ne zna se epilog, ne daj bože da bude ono što mnogima pada na pamet"

Uloga Vojislava Šešalja u mehanizmu vlasti Aleksandra Vučića

07.novembar 2018. Radmilo Marković, Filip Švarm

Bomba u septičkoj jami

"U slučaju dodatne desničarske radikalizacije čitavog kontinenta, a onda i Srbije gde će se Vučić svakako truditi da ne izostane, sasvim je moguće da će Šešelj sa svojom strankom dobiti ulogu egzekutora ne samo političkog, nego i fizičkog; to je, uostalom, i bio devedesetih godina prošlog stoleća", kaže za "Vreme" sociolog Jovo Bakić. "Možemo se samo nadati i boriti da do toga ne dođe"

Sajam knjiga

31.oktobar 2018. Dragan Todorović

Tamjan, fitilji i mačke u kavezu

Reporter nije imao (ne)sreću da vidi umetnicu Kiju, zato postig’o opazi kako Šešelj prodaje knjigu o Vučiću ispod tezge, kao i gospodina u fotelji Kojčića, koji udžbenički emitov’o mis’o da Predsednik čita

Intervju – Grujica Spasović, svedok vremena

17.oktobar 2018. Filip Švarm

A od Gorana Vesića – 2000 maraka

"Mislim da je danas mnogo lošija situacija na medijskoj sceni nego u doba Zakona o informisanju. Zašto? Zato što ima mnogo manje pluraliteta: izuzev par izuzetaka, sada se gotovo svi mediji nalaze pod direktnom kontrolom Aleksandra Vučića. I to ne njegove vlade ili stranke, nego baš pod njegovom ličnom kontrolom"

Prilog raspravi o "razgraničenju"

29.avgust 2018. Ivan Ivanji

Svako je imao svog Albanca

"Radničke novine" iz 1913. godine pišu: "Nama su u Beogradu Arnauti poznati: oni su vrlo valjani i izdržljivi radnici na obali Save i Dunava gde istovaruju i utovaraju velike terete, oni su drvoseče, bozadžije, salepčije itd. I još nijednog Beograđanina nije bilo da se na lenost Arnauta požalio." Posle Drugog svetskog rata gotovo svako koga sam poznavao u Beogradu imao je "svog Albanca". Nisu bili samo fizikalci, bili su i naši "privatni bankari" od kojih smo bez kamate mogli da pozajmimo novac ili kupimo devize

Reagovanje

21.februar 2018. Ivan Đurić

O trnju i balvanima

"Novi ljudi ili Tvoje lice zvuči poznato", "Vreme" br. 1415