Lični stav - dr Gašo Knežević -- Univerzitet, zakon i ljudi

21.januar 2004. dr Gašo Knežević

Ušuškani uz kravu muzaru

Manijakalni tempo kojim se, danas, etiketira i spočitava Ministarstvu, zapravo je izraz naše zabrinutosti za dvanaest godina provedenih u mestu, za više od decenije stagnacije

Jubileji - 45 godina Kubanske revolucije

14.januar 2004. Sonja Kovač

Cuba libre za šest dolara

Ukidanje novca bila je jedna od utopija nekolicine romantičnih gerilaca Siera Maestre koji su pre četrdeset i pet godina zbacili kubanskog diktatora, štićenika američke vlade i mafije, Fulhensija Batistu. Danas se u jedinoj socijalističkoj zemlji zapadne hemisfere sve vrti oko američkih dolara

Nuklearni institut "Vinča"

14.januar 2004. Dejan Anastasijević

Cepanje atomskog parka

Kako je plan o podeli Instituta na četiri dela proizveo zapaljivu smešu nauke i politike

Velika iščekivanja

14.januar 2004. Milan Milošević

Srpska vlada – uputstvo za početnike

U Srbiji su do sada tri veća talasa modernizacije uglavnom prekinuta ratovima, a četvrti, koji je u toku, zagubljen je u nove ideološke magle

Podsećanje - radikali na vlasti

14.januar 2004. Tamara Skrozza

Oni se nisu promenili

Grobovi, pretnje zarđalim kašikama, dobrovoljci na ratištima, premlaćivanja, finansijske zloupotrebe, radikalni nacionalizam, potezanje pištolja na taksiste i studente, gušenje slobode Univerziteta, uništavanje medija, bezobzirni cinizam vladara, verbalni i fizički obračuni u obe skupštine, devastacija kulturne baštine i sve ostalo što su radikali činili, izgleda da su zaboravili i "razočarani birači"

08.januar 2004. Saša Marković

E-mail

Strani jezici i tranzicija

08.januar 2004. Marija Vidić

Posao, pa zadovoljstvo

Iako škole za strane jezike najčešće pohađaju srednjoškolci i studenti, sve je veći broj polaznika srednjih godina. Ljudi se naprosto trude da nađu zaposlenje, ili da ga zadrže

08.januar 2004. Priredila: Duška Anastasijević

Meridijani

Izjave nedelje za godinu 2003.

30.decembar 2003. Redakcija Vremena

Velja šampion

Nevladine organizacije pre i posle 5. oktobra 2000

30.decembar 2003. Tatjana Andrijašević, Gordana Popović, Ana Stanković, Nada VeljkovićKoordinator istraživanja: Aleksandar Ćirić

Nepotrebni prijatelji

U novu 2004. građani Srbije ulaze sa dve nove političke stranke na sceni. Otpor i G17 plus su do pre nekoliko meseci uživali ugled – ili bili potcenjivani – kao nevladine organizacije. Otpor je, prvo "studentski", potom kao "narodni" u poslednjoj godini režima Slobodana Miloševića znatno doprineo njegovom rušenju. Posle toga, pomalo haotično, nastavio je delovanje zalaganjem za suzbijanje korupcije pod sloganom upozoravajućim za nove vlasti: "Samo vas gledamo". S druge strane, ekspertska grupa G17 plus predstavlja neku vrstu logistike DOS-a – ali očekuje i traži više uticaja na javnoj sceni od priznanja da su "zaslužni teoretičari". Miroljub Labus, Mlađan Dinkić i Božidar Đelić kao eksperti s funkcijama posle 5. oktobra zauzimaju gotovo neprikosnoveno mesto najpopularnijih u javnosti – odmah iza Vojislava Koštunice. Posle rascepa vladajućeg DOS-a u leto 2001, pozicija NVO eksperata postaje klimava; Miroljub Labus ne uspeva ni uz "podršku" Demokratske stranke da pobedi na prošlogodišnjim predsedničkim izborima u Srbiji; Mlađan Dinkić smenjen je s mesta guvernera pod okolnostima koje će na kraju dovesti do prevremenih parlamentarnih izbora; Božidar Đelić upisuje se kao poslanički kandidat na listu Demokratske stranke... U međuvremenu, Otpor i G17 plus postaju političke stranke, u oba slučaja kao razlog za promenu profila i načina delovanja navodi se nemogućnost da kao NVO ozbiljno utiču na društvene i političke promene. Šta se promenilo? Zašto su Otpor i G17 plus pre 5. oktobra 2000. bili zadovoljni svojim uticajem, a posle se razočarali? Da li to znači da bi većina od trenutno registrovanih 1790 NVO-a u Srbiji trebalo da se registruju kao političke stranke? Da li bi tako bile ozbiljnije shvaćene i efikasnije delovale u društvu?

Ličnosti u svetu 2003. godine

30.decembar 2003. Priredila: Duška Anastasijević

Sadam i ostali

Hapšenje Sadama Huseina u poslednjim danima godine na izmaku, vratilo je iračkog diktatora na svetsku medijsku scenu. Iako je i pre tog završnog čina njegove političke sudbine, najpre zbog kratkotrajnog rata, a potom duge okupacije i potere za njim, Husein nesumnjivo bio ličnost koji je najupečatljivije obeležio međunarodna zbivanja u 2003, lik tiranina transformisan u skrušenog zatočenika samo je potvrdio taj primat. U konkurenciji ostalih ličnosti, ne obavezno iz sveta politike, koje su tokom 2003 punile stupce i ekrane svetskih medija, "Vreme" se, po sopstvenom izboru, opredelilo još za ruskog predsednika Vladimira utina, njegovog domaćeg "konkurenta", oligarha Mihaila Hodorkovskog, novoizabranog guvernera Kalifornije Arnolda Švarcenegera i mančesterskog fudbalskog maga, jedinog lorda koji igra u "Realu", Devida Bekama