Nuspojave
Markov tekst i Ristin kontekst
Može li postojati "liberalna cenzura", i može li ikada biti opravdana? Da li granice slobode govora određuje sadržaj ili okolnosti?
Može li postojati "liberalna cenzura", i može li ikada biti opravdana? Da li granice slobode govora određuje sadržaj ili okolnosti?
Zašto je normalnije da u školama u Srbiji bude istaknut portret Milana Nedića a ne Zorana Đinđića? Je li zbog toga što su Nedića postavile nemačke okupacione vlasti da bude "čuvar reda i poretka" a Đinđić bio premijer izabran na demokratskim izborima? U čemu je "kvaka"
Ulični protesti se nastavljaju. Datuma izbora još nema, premijerka Kosor – iako sa zaleđenim osmehom na licu – ponavlja da će oni biti u zakonskom roku, verovatno krajem godine. U svemu tome, ulične pobune teško da mogu preći u nešto masovnije
"Da li mi kao društvo, uopšte hoćemo televizijsku formu koja se zove rijaliti program? U programu te vrste ne može se predvideti šta sve može da se dogodi. On počiva na konfliktu i sukobu; na mržnji protiv onoga sa kim delite trpezu, na vulgarizmima i svakoj vrsti devijantnog ponašanja. Dok ih bude u etru, siguran sam, biće i incidenata. Oslanjajući se na evropsku praksu, znamo da naš Zakon ne zabranjuje njihovo emitovanje"
"Kao svaka državna politika, hteli mi to ili ne, naučna politika nameće da donosimo jedan broj odluka. A vladati je – birati između najmanje loših izbora"
Londonska berza akcija i Berza u Torontu objavile su 9. februara da će se spojiti. Iako svi govore o tome da London preuzima tržište u Torontu, dve berze su u zvaničnim saopštenjima izabrale mnogo uravnoteženiji pristup, naglašavajući da se radi o "pripajanju" jednakih. Izgledalo je da će se tako stvoriti najveće svetsko tržište hartija od vrednosti i finansijskih derivata. A onda su Nemačka berza i Njujorška Euronext berza objavile da će se i one spojiti, što stvara globalnu berzu nad berzama
U javnosti se često prenebregavaju ekonomska i društvena komponenta obrazovanja onih koji nisu "na vreme" završili svoje škole, pa se učenje u odraslom dobu tretira kao lični interes. Evropska komisija je upravo nedostatak kvalifikovane radne snage navela kao problem razvoja privrede i stranih ulaganja u Srbiju. Projektom "Druga šansa" odrasli se ponovo vraćaju u školske klupe
"Zamislite da sa grupom prijatelja delite kuću. Smatrate da je dobro da stvari obavljate zajedno (kuvanje, žurke, odlazak na odmor…), ali ste ustanovili pravilo da se ništa ne preduzima bez pristanka svih ukućana. Nakon nekog vremena shvatite da, mada su stvari koje radite uspešne, ne činite baš mnogo toga, jer je teško postići saglasnost svih… Ubrzo zaključujete da bi vam, dugoročno gledano, bilo bolje da neke stvari ipak uradite, iako se sa njima slaže samo većina." Ovako se u Evropskom dnevniku objašnjava promena glasanja u institucijama EU, od prvobitne "stroge jednoglasnosti" na većinsko odlučivanje
Kada je Mirko Cvetković obrazlagao sastav vlade, nije rekao da su ministri pošteni ljudi. To se valjda pretpostavljalo. Govorilo se o njihovoj stručnosti, znalo se da stranačka pripadnost i privrženost, još u većem broju slučajeva, diktiraju sastav kabineta, ali poštenje niko nije pominjao. Sad ispade da se među njima, najzad, pojavio i jedan pošten