Politički obrt u Bugarskoj

29.novembar 2001. Nikolaj Petrov

Raznorodni vladajući četverac

Neki analitičari tvrde da je partijski sistem u Bugarskoj u rasulu i da se stanje održava na autoritetu nekoliko ljudi. To su: premijer Simeon Sakskoburg, novoizabrani predsednik Georgi Parvanov, Ahmed Dogan i Stefan Sofijanski. Analitičari kažu da od njihove saradnje zavisi da li će biti izbegnuta ozbiljna politička kriza

Kratka istorija sloma - Vojska Jugoslavije 1992-2000 (6)

15.novembar 2001. Filip Švarm, Tamara Skrozza, Biljana Vasić

Na kraju puta

Sistematski i godinama zloupotrebljavana i ponižavana, uplitana u nepočinstva i političke obračune, sa vrhom koji je ćutao kad je trebalo govoriti i obećavao ono za što je znao da ne može izvršiti, Vojska Jugoslavije bila je jedan od nosilaca politike Miloševićevog režima. Svoju ulogu u društvu i državi zato tek treba da pronađe

Nuspojave

14.novembar 2001. Teofil Pančić

Pad papirnate komete

Brz odlazak "Dnevnih novina" u Carstvo Zasluženog Zaborava deo je šireg sindroma nemogućnosti zasnivanja mreže "opozicione" štampe na način na koji to njeni tvorci "osvetnički" zamišljaju

Intervju - Nenad Čanak, predsednik Skupšine Vojvodine

08.novembar 2001. Dimitrije Boarov

Tražimo oteto

"Svi potezi Đinđića i Koštunice u Vojvodini, naizgled međusobno suprotni, imali su zajednički imenitelj – da se spreči autohtono odlučivanje o kadrovskim pitanjima u Vojvodini. Postavljen je aksiom – u Vojvodini ne sme da se odlučuje ni o čemu"

25.oktobar 2001. Redakcija Vremena

Kuda idu Srbija i Crna Gora?

U organizaciji fondacije "Fridrih Ebert" i nedeljnika "Vreme" u subotu 13. oktobra u Studentskom kulturnom centru organizovana je četvrta u seriji ovogodišnjih tribina pod zajedničkim nazivom "Vreme izazova", posvećena odnosima u jugoslovenskoj federaciji. (Prve tri tribine bavile su se mogućnošću civilne kontrole nad policijom, privatizacijom i reformom osnovnog školstva). Učesnici tribine bili su Slobodan Samardžić, savetnik za unutrašnju politiku predsednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice, Zoran Žižić, potpredsednik Socijalističke narodne partije Crne Gore, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i koordinator Fondacije "Fridrih Ebert", Slavko Perović, portparol Liberalnog saveza Crne Gore i Igor Lukšić, portparol Demokratske partije socijalista. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik "Vremena". "Vreme" prenosi delove izlaganja i diskusije učesnika tribine.

18.oktobar 2001. Vladimir Pekić, Beograd

Sitna politika

"Da li je prekršen Ugovor sa Srbijom"; "Vreme" br. 561

Intervju - Milan Milutinović, predsednik Srbije

03.oktobar 2001. Nenad Lj. Stefanović

Peti oktobar se morao desiti

"Većina ljudi iz ondašnjeg rukovodstva smatrala je da ne bi trebalo ići u drugi krug jer je razlika u broju glasova bila toliko očita i praktično nenadoknadiva. Ta ubeđivanja nisu urodila plodom. U takvim situacijama procene ne zavise samo od nekog kolektivnog mišljenja nego, i pre svega, od samog kandidata u čijim rukama je odluka da li će se ići ili ne u drugi krug"

Izbori u Poljskoj

26.septembar 2001. Ilija Marinković

Samoubistvo desnice

Ovi izbori su još jednom potvrdili da Poljaci ne glasaju "za", nego "protiv" – u sadašnjoj situaciji protiv vlastodržaca koji su se pokazali nesposobnim da ostvare velike reforme, a o sebi stvorili sliku korumpiranih i nekompetentnih političara

Intervju - Milan Panić, specijalni izaslanik jugoslovenskog predsednika

26.septembar 2001. Miša Brkić

Referendum za Evropu

Milan Panić, bivši jugoslovenski premijer i većinski vlasnik multinacionalne kompanije ICN Farmasjutikals, postao je specijalni izaslanik predsednika Koštunice, a kao "privatni građanin" tri dana je u Briselu lobirao da se Jugoslaviji oprosti najveći deo dugova i da joj se skrati vreme čekanja predviđeno za ulazak u Evropsku uniju

DOS u razbijenom ogledalu

26.septembar 2001. Milan Milošević

Razlaz na godišnjicu?

Državna kriza, izvesnost razvrgavanja vladajuće koalicije u Srbiji, koja se zove "opozicija", dilema prvo ustav ili prvo izbori... U prelaznom periodu koji se skraćuje treba da se postignu ključni kompromisi jer mora da se donese odluka o saveznoj državi, jedan ili dva ustava, jedan statut, nekoliko zakona o državnoj reformi, jedan izborni zakon...