Velika nagrada Kanade

12.jun 2002. Dušan Radulović

Ferari, 150 puta

Posle onoga što se desilo u Montrealu, mnogi su se ljubitelji ovog sporta zapitali da li će do kraja sezone na nekoj trci videti direktan duel aktuelnog šampiona s bilo kojim od ostalih vozača

Istraživanje – od čega živi estrada

12.jun 2002. Nebojša Grujičić, Elizabeta Tenji, Ivan Živković, Milan Popović, Dane Stanojčić

Zvezde ispod tezge

U jedan ozbiljniji "projekat", kako estradne zvezde vole da nazivaju svoje umetničko delo, ne može se ući bez 20.000 DM, tvrde poznavaoci prilika. Toliko se, naime, plati diskografskoj kući, koja onda plati autore, kompozitore, studija. Tekst u proseku košta 500 DM, a muzika 1000 DM. Kako se vraća uloženi novac

Koncert

12.jun 2002. Dragan Kremer

David Byrne

Kašika ritma

Književnost osuđenika na smrt

12.jun 2002. Dejan Petrović

Poslednji pogled iznutra

Iako je u svim ovim delima tema jedinstvena – literatura o zatvorenicima osuđenicima na smrt, žanrovi koji se njom bave su brojni. Možemo naći epistolarnu književnost, publicistička dela zasnovana prevashodno na faktima, "pravu" književnost koju su stvarali sami zatvorenici, kao i autobiografske spise najpoznatijih osuđenika

Pozadina jednog spora

12.jun 2002. Sonja Ćirić

Narodno pozorište na meti

"Naš repertoar, naša htenja neko može da hvali ili kudi, ali nipodaštavanje ne dozvoljavam", kaže Ljubivoje Tadić, upravnik Narodnog pozorišta

Završeno Sterijino pozorje

12.jun 2002. Ivan Medenica

Ko živ, ko mrtav

Skandal na zatvaranju manifestacije rečito govori o večitom paranoidnom sindromu, o teorijama zavere, o optužbama na račun neke hegemonističke kadrovske politike Beograda. Sve ovo je poprilično tragikomično, pogotovu ako se zna da su se izviždani umetnici pobunili protiv okoštalosti Sterijinog Pozorja ne zato da bi ga oteli Novom Sadu, već, naprotiv, zato da bi se dobio jedan moderniji i dinamičniji festival s međunarodnim ambicijama

Reporter "Vremena" na Istoku

12.jun 2002. Davor Konjikušić

Poslednja evropska oaza komunizma

Pored nedostatka resursa, nezanimljivosti za investitore i uz relativno marginalan položaj u Evropi, jedini značaj za strane zemlje Moldavija može da ima kao tranzitna zemlja prema Crnom moru. Gorući problemi u ovoj istočnoevropskoj zemlji bili bi verovatno rešeni znatno pre da međunarodna zajednica ima nekog većeg interesa u Moldaviji. Ovako, u jednom delu ove zemlje bog kao da je rekao laku noć