Intervju – Dragan Bjelogrlić

24.decembar 2019. Filip Švarm

Senke su i dalje tu, ali bar maske padaju

"Želim da verujem da ima mnogo Taneta i da su upravo to ljudi koji čine ovo naše društvo. Oni su na margini, sklonjeni, doživljavaju udarce – ali se ne predaju. To je moja vera u Srbiju i sam život zbog svega što smo prošli: ratove, raspad države, bedu, slom sistema... Jednu od poslednjih rečenica koju Tane kaže na kraju druge sezone Senki nad Balkanom, napisao sam ja. Elem, pred ubistvo kralja Aleksandra i na početku tog velikog nastupanja fašizma, Maja Davidović kaže: ‘Ne piše nam se dobro, nisu nas predvideli u tom novom svetu.’ Tane joj na to odgovara: ‘Njihovo je da predviđaju, a naše da ih ne jebemo dva posto.’ Mi tu bitku, naravno, ne možemo dobiti. Ali šta nam preostaje? Pa, da ih ne jebemo dva posto i da guramo svoje. To je moja poruka, moj stav i filozofija svih Taneta"

Izložba

24.decembar 2019. Jovana Georgievski

Ljubav je iznad svega

Izložba o legendarnim i stvarnim ljubavima u Etnografskom muzeju dokazuje da je ovoj, naizgled banalnoj temi, mesto u muzeju

Nauka i umetnost

24.decembar 2019. Dobrivoje Lale Erić

Poligoni, prepleti i koincidencije

Koliko su danas udaljeni kreativni i stvaralački poligoni nauke i umetnosti, i da li ih i u kojoj meri možemo preplitati i sučeljavati? I da li umetnost može da otvori savremenu nauku, da nam približi apstraktne pojmove ali, istovremeno, i podstakne na preispitivanje, društveni angažman i kritičko promišljanje

Projekat Naše selo

24.decembar 2019. Radoslav Ćebić

Seljak ne opstaje bez subvencije

Zamišljeno je da projekat "Naše selo" bude ogledni i da pokaže kako bi poljoprivredna proizvodnja u današnjem selu u Srbiji mogla da bude efikasna i kako bi moderni srpski seljak trebalo da posluje. Posle nešto više od godinu dana od početka, ekipa nedeljnika "Vreme" posetila je sela Dubočane i Mala Jasikova, udaljene pola sata vožnje severno od Zaječara i razgovarala sa seljacima koji su deo ovog programa, a planirano je da i dalje traje

Godišnjica revolucije – Rumunija 1989.

18.decembar 2019. Milan Milošević

Smaknuće crvenih bogova na Božić

Ovaj tekst o rumunskoj revoluciji 1989. sticajem okolnosti čekao je na objavljivanje trideset godina. Priču o ubistvu na Božić Nikolaja i Elene Čaušesku, progonu pripadnika njihovog režima, o šekspirijanskim obrtima sudbina pojedinih aktera, o samoubistvu predsednika suda koji je izrekao smrtnu presudu paru Čaušesku, o smrti njihove dece Nika i Zoe ili o robiji generala koji je igrao važnu ulogu u njihovom svrgavanju, moći ćete u nastavcima da čitate u naredna tri broja "Vremena"

Francuska – Generalni štrajk

11.decembar 2019. Milan Milošević

Poslednja linija odbrane

Francuski radnici se energičnije od zapadnoevropskih kolega bune protiv neoliberalnih reformi. Francuska je ovih dana paralisana zbog protesta protiv reforme penzionog sistema. Da li se i po koju cenu približavamo kraju socijalne politike koja je započeta pre sto dvadeset godina

Prodaja Megatrenda

11.decembar 2019. Jovana Georgievski

Apsurd u šest činova

Za svega 13 dana, vlasnik Univerziteta Megatrend Mića Jovanović je od objave da se umorio od medijske hajke, pa prodaje univerzitet i seli se u Francusku, stigao do pokretanja postupka za raskid ugovora sa navodnim kupcem – Dejanom Đorđevićem, predsednikom nepostojećeg konzorcijuma firme EFAS Europe, koja je u Nemačkoj registrovana za trgovinu kancelarijskim materijalom i automobilima. "Ispao sam naivan", pravdao se Jovanović pred kamerama

Tribina – Mentalno zdravlje i sistem

11.decembar 2019. Priredio: Radmilo Marković

Čekajući primenu nove strategije

"Slušanje – to je sve. Suština je u tome da, ako vas nešto muči, nezavisno od problema mentalne poteškoće sa kojom se suočavate, taj neko kome se poverava neće ‘složiti facu’, da mu neće izleteti komentar tipa ‘ma, proći će’. Ne, ne prolazi, zato ti i pričam, zato ti se i obraćam, zato što me nešto jako muči i ne mogu sa tim da izađem na kraj"

Lični stav

11.decembar 2019. Nebojša Broćić, reditelj

Pozorišni zakon, ponovo

Više para neće obavezno pomoći da naše pozorište bude bolje, nego nekako obrnuto – ako bude bolje, imaće više para. Ima tako mnogo toga što bi se dalo uraditi i bez države, a nekada i uprkos njoj