Ostavka direktora RFZO
Iz vruće fotelje pod hladan tuš
Odlazak Momčila Babića je još jedan dokaz koji potkrepljuje teoriju da od pozicije direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje nema ni željenije ni baksuznije funkcije u državi
Odlazak Momčila Babića je još jedan dokaz koji potkrepljuje teoriju da od pozicije direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje nema ni željenije ni baksuznije funkcije u državi
Glasovi utehe su bedni. Razmotriće se povećanje obima trgovine, a i o onih deset hiljada fijata ruski partner će još bolje da razmisli. Umesto Južnog toka povećaćemo, možda, prodaju tvrdog sira, ajvara i jabuka, ako je nešto preostalo, a prodaćemo i italijanska kola. Bog da nas vidi!
"Znamo kolika je bila cena da se položi javnobeležnički ispit i znamo kolika je bila ‘upisnina’ – 100.000 evra da dobijete javnobeležničku kancelariju, ili da platite pola, a da pola plaćate iz prihoda. To je razlog što samo dvojica knjigovođa rade knjige svim notarima u Beogradu, da bi ih kontrolisali"
Potreba većine medija da ga "izmontiraju" kao, na svaki način, bivšeg čoveka zamrznutog u nekom pluskvamperfektu, koji se posle nešto više od decenije vraća u sasvim drugačiju, promenjenu, novu i naprednu Srbiju, samo je pokazala da mu njegovi doskorašnji partijski saborci, kumovi i prijatelji, iz nekakvog stvarnog ili iracionalnog straha od njega, pridaju mnogo veći značaj nego što ga 11 godina stariji i oboleli dr Šešelj, u stvari, ima
Da li su za katastrofalnu nesreću koja je u maju 2014. pogodila Obrenovac, ali i brojne druge gradove i naselja ne samo u Srbiji već u celom regionu, zapravo krive – klimatske promene
Nedavni masovni protesti zbog poreza na internet otvorili su stara pitanja: da li je premijer Viktor Orban opasan populista, ili državnik koji jača nacionalni i ekonomski suverenitet Mađarske? Dok ga Zapad optužuje da guši demokratiju, Orban se okreće Rusiji i Kini i suvereno vlada Mađarskom
"Mnogi s kojima sam razgovarala o ovoj svojoj izložbi hvalili su moj veliki trud da nacrtam toliku šumu. Znači, može da vam se ne dopadne rad, ali ne možete da poreknete da se na njemu radilo. Čudno je to: ljudi kukaju za nečim na šta su navikli, za slikom, a istovremeno nemaju nerava da rade na njoj dva meseca, ljudi nemaju nerava da se bave. Hoće sve odmah. Niko nije oterao sliku, nego nema ko da je proizvede i primi"
"Ima nekih ljudi koji na aparatima održavaju džez glazbu u Hrvatskoj, ali nema kolektivne energije koja bi pokrenula klince. A ne može je ni biti u zemlji koja je samu sebe pojela i pokrala. Verujem da je isto i u okruženju. Nažalost, džez nije opstao ni kao opozicija!"
Ne deluje odveć mudro licitiranje imenima intelektualaca i novinara za opoziciono okupljanje svih patriotskih snaga. Jer, DSS nije pao ispod cenzusa zbog manjka intelektualizma nego zbog činjenice da prosečan birač nije prepoznao državotvornu i ustavobraniteljsku politiku kao presudnu
Mi, u stvari, moramo da budemo jako zahvalni gospodinu Nikoli Selakoviću: mi ga zovemo Nikola Ujedinitelj. Zašto: zaista nikad, ne u Srbiji, nego u bivšoj Jugoslaviji u kojoj smo imali 20 i nešto miliona žitelja i, u toj državi, negde između 12.000 i 20.000 advokata, nikada nismo uspeli da imamo skup na kojem bi bilo više od 500 do 600 kolega. Na nedavnom kongresu smo imali oko 4500 advokata, sala u Sava centru je do poslednjeg mesta bila ispunjena i potpuno je normalno da je skup toliko visokoobrazovanih ljudi sa položenim pravosudnim ispitom prošao nezapaženo u medijima, s obzirom na to da smo saznali iz izveštaja Evropske komisije da su mediji pod potpunom kontrolom
Da bi "efektno zastrašili stanovništvo" i zaustavili i odvratili narod od borbe protiv nemačkog okupatora, šef beogradskog Gestapoa SS-major Karl Kraus i vojni zapovednik Srbije general Hajnrih Dankelman naredili su "sprovođenje egzemplarne odmazde u Beogradu". Ujutru 17. avgusta 1941. u centru Beograda obešena su tela pet rodoljuba. To su bili učenik Milorad Pokrajac, krojač Jovan Janković, obućar Svetislav Milin i zemljoradnici Velimir Jovanović i Ratko Jević. Ovo je priča o jednom od njih
"Ključni kriterijum kada je reč o ekonomiji i prijemu u EU jeste da li zemlja kandidat ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju. I ove godine je iz Izveštaja jasno da ne samo Srbija već i druge zemlje ne ispunjavaju u potpunosti te kriterijume. Neke od oblasti relevantne za ovo pitanje jesu subvencije, državna pomoć, preduzeća u državnom vlasništvu. Te primedbe su adresirane ne samo Srbiji nego i drugim zemljama kandidatima, tako da Srbija nije izuzetak"