img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Obrazovanje

Sve više inostranih studenata

31. avgust 2011, 18:27 Petra Živić
foto: a. anđić
Copied

Broj inostranih studenata koji na Beogradski univerzitet dolaze preko programa razmene znatno se povećao od uvođenja Bolonjske deklaracije. Studenti evropskih zemalja koji se odluče da godinu dana provedu studirajući u nekoj drugoj zemlji, na raspolaganju imaju nekoliko programa razmene – Basileus, Erasmus Mundus, CEEPUS.

Fakultet političkih nauka važi za jedan od najpopularnijih među inostranim studentima, a predmeti Istorija balkanskih odnosa i Savremeni balkanski odnosi su ubedljivo najpopularniji.

Na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Beogradu kažu da se broj inostranih studenata povećava iz godine u godinu. U proteklih pet godina, semestar ili celu godinu na programima razmene na ovom fakultetu provelo je više od trideset studenata. Ivana Šunderić-Ilić, koordinator za međunarodnu saradnju na fakultetu, kaže da su to najčešće studenti iz Slovačke, Estonije, Češke i Španije. Ona objašnjava da je sve veći broj stranih studenata posledica uvođenja evropskog sistema prenosa bodova. „To i jeste ideja Bolonjske deklaracije – da vam se ispiti priznaju ma gde u Evropi završili semestar“, kaže Ivana Šunderić-Ilić.

Fakultet političkih nauka će u zimskom semestru na programima razmene pohađati oko dvadesetoro stranih studenata. Programi razmene sprovode se preko evropskih programa razmene, ali i preko bilateralnih sporazuma vlada evropskih država. Tako su preko bilateralnog sporazuma saradnje, slovački studenti semestar proveli na fakultetima Beogradskog univerziteta.

Isti programi otvoreni su i za studente sa Beogradskog univerziteta koji semestar ili godinu žele da provedu u novom akademskom okruženju.

Međutim, iako je interesovanje naših studenata u porastu, broj onih koji odu na strane univerzitete manji je od broja stranih studenata koji dođu na naš fakultet. „U proteklih pet godina, samo dvanaest naših studenata je otišlo na razmenu na strani fakultet“, kaže koordinator za međunarodnu saradnju na FPN-u, ali dodaje da se interesovanje povećava. „Studenti polako uviđaju mogućnosti koje im se pružaju. Iz godine u godinu prijavljuju se u sve većem broju, a ove godine na programe razmene otići će njih osmoro.“

Iako nastavu slušaju na srpskom jeziku, stranim studentima je omogućeno da ispite polažu na engleskom. „Nastavu slušaju sa redovnim studentima, ali su za njih predviđeni dodatni termini konsultacija, gde na engleskom jeziku dobiju poseban tretman“, objašnjava Ivana Šunderić-Ilić.

Uvođenje Bolonjske deklaracije doprinelo je mobilnosti studenata, a Beogradski univerzitet svojim studentima nudi različite programe, u različitim evropskim zemljama. Odeljenje za međunarodnu saradnju Beogradskog univerziteta na svom sajtu pruža informacije o dostupnim programima, kao i sve dodatne informacije o procesu prijavljivanja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure