img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Seksizam na reklami

Neprilagođena

08. novembar 2001, 18:20 Jasna Trifunović
Copied

Žensko telo u reklamama najčešće je lišeno svakog duhovnog elementa, gotovo svedeno na formu plastične lutke

To da su reklamne poruke i propaganda uopšte prožeti seksualnim motivima na način koji je po pravilu seksistički (ili po nekoj strožoj proceni redovno prelazi u pornografiju) više čak ni u Srbiji nije neosvešćeno. Istina, time se bave malobrojne i malobrojni kojima je stalo do svekolike dekontaminacije društva. Njihov glas se teško i jedva čujno probija do širih društvenih slojeva, dakle onih koji su pasivni posmatrači i konzumenti kako samog oblika poruke, tako i onog što je njen sadržaj.

U čemu je, u stvari, problem? Problem je u najogoljenijoj formi upotrebe, korišćenja ženskog tela. Kad se kaže korišćenje i upotreba, misli se na iskorišćavanje i zloupotrebu jer se zapravo radi o apstrahovanju tela od osobe i insistiranju isključivo na samom telu. Pri tom se, dakako, najčešće radi o onim aspektima ženskog tela i žene uopšte za koje se smatra da nose osobito važnu reklamnu poruku, pa su tako najeksploatisanije grudi, stražnjica, noge… Sa ovim je tesno povezana i zabluda kreativca da je stvorio samo umetničko delo i bojazan „običnog“ čoveka da će njegovo neslaganje, ređe kritika, biti prezreno kao nerazumevanje umetnosti, a on sam označen kao kulturni autsajder.

Drugi nivo problema ovakvih reklamnih pristupa jeste njihova sadržina, tj. poruka za koju je žensko telo iskorišćeno kao prenositelj. Tako će se pokazati, uvidom u motive mnogobrojnih reklamnih kampanja širom zemlje, da žensko telo može biti iskorišćeno za prenošenje poruka najrazličitijih sadržaja od kafe i alkohola, preko boja i lakova, patika i radio stanica, kompjutera i mesne industrije, preparata za sunčanje i turizma, te vladinih programa i nove petoletke… i tako do poslednjeg primera koji je i povod ovom članku – automobilskih guma.

IDEJNO REŠENJE: Beograd je naime ovih dana osvanuo oblepljen plakatima nage žene koja u baletskoj špagi reklamira (krajnje logično) auto gume pod zanimljivim sloganom „Prilagodljiva svakoj podlozi“. I to se zove „Idejno rešenje“. Pa da prostudiramo šta su tu ideja i rešenje?

Celim plakatom dominira nag ženski lik, a tek stidljivo u uglu, na desetini njegove veličine, uočava se i ta auto-guma koja bi trebalo da se proda zahvaljujući autorskoj ingenioznosti u pravljenju reklame. Dvosmislica slogana uočljivo igra „na prvu loptu“. Ko je tu sve prilagodljiv? I guma i žena, dakako. Čemu je prilagodljiva (guma i žena)? Svakoj podlozi, veli dovitljivi slogan. Guma naravno asfaltu, makadamu, čemu god… a žena…? I to naročito ako je gola kao na ovoj reklami. Pornografska duša i um kreativca velikodušno ostavljaju prostor istoj takvoj, dobrano ispranoj pa potom, svim mogućim stereotipima uslovljenoj svesti o ženama (i muškarcima, da se ne zavaravamo) za maštarenje. Žensko telo ponuđeno nam je ovde kao objekat kojem će voajerska i stoga pornografska mašta „udahnuti život“ po svom nahođenju. Žena tu zaista nije čovek, nema nikakve duhovne, intelektualne, ljudske (osim telesnih) atribute; korak je do plastične lutke. Mašti konzumenta „džentlmenski“ je ostavljena mogućnost da sa tim objektom radi šta hoće, jer napokon objekat je, ne i subjekat koji bi možda imao neku volju koja bi ga distingvirala od volje malo(g)građanina/potrošača, drugu ideju šta bi uradila sa sopstvenim telom. Možda se čak i usprotivila?

I na kraju, kratak osvrt na posledice opisanog. Ako je građaninu-konzumentu (muškog roda, uglavnom) na ovaj način utuvljivano u glavu(džu) i ostavljano na volju da radi šta god mu padne na pamet sa objektom (ženskog roda, uglavnom), čemu onda čuđenje kada isti taj (i takav) ne pristaje, pa čak i ne percepira ODBIJANJE žive osobe ženskog pola koju seksualno poželi. Zašto bi joj ostavio mnogo prostora? Jer napokon, ona je „Prilagodljiva svakoj podlozi“. Htela ne htela.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Samo u avgustu: Epski popust na „Vreme“

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Hrvatska

30.jul 2026. Robert Čoban

„Trag u beskraju“: 35.000 ljudi peva Oliveru u čast

Oko Olivera Dragojevića postoji nacionalni konsenzus u Hrvatskoj: vole ga i na levici i na desnici, i stari i mladi, i Dalmatinci i ostali... Zato je u njegovoj Veloj Luci 35.000 pevalo njemu u čast, a desilo se i hapšenje Željka Keruma

Iz života Holivuda

29.jul 2026. Dimitrije Vojnov

Kako je kenselovani glumac stigao do romana, a zatim i do Zagreba

U vreme kada je bio zvezda, Armi Hemer je radio sa rediteljima najvećeg profila, sa Lukom Gvadanjinom na primer. A onda je postao jedna od ličnosti Kansel i #MeToo ere, junak romana i glavni glumac filma koji je sniman u Zagrebu

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure