img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Gastronomija

Svetski dan pice: Od Napulja do kosmosa, jelo koje svi vole

09. фебруар 2025, 07:57 Sonja Ćirić
Foto; Pexels
Copied

Bez obzira da li je grčkog ili italijanskog porekla, da li je velika koliko vaš tanjir ili zauzima 1.200 kvadratnih metara, ili je pravite od ananasa, pica je jelo koje se voli svuda na planeti. A stigla je i do kosmosa

Danas, 9. februara, u svetu se obeležava Dan pice.

Svi znamo šta je to, i kako se svuda na svetu uživa u njenom tankom okruglom testu prelivenog čime već šta ko voli i izmisli – ne vredi nabrajati.

Po jednima, izmislili su je Grci, a po drugima – Italijani. Onih prvih ima manje.

Elem, oni tvrde da su je izmislili Grci ili Feničani u vreme kada su usavršili tajne mešanja brašna sa vodom. Kažu da je prvobitna pica bila pljosnato testo koje se peklo ispod užarenog kamena, da su ga premazivali uljem sa dodatkom biljnih začina, kasnije su dodavani i sir i inćun, te da je pica bila jeftino jelo za radnu snagu.

Gaeta

Prvi put se pominje u vreme vizantijske Grčke, 997. godine u mestu Gaeta u blizini Napulja, u regiji koja je kasnije postala italijanska, pa otud i sva zabuna oko njenog porekla.

Kad su 1552. godine istraživači novog kontinenta u Evropu iz Perua doneli paradajz, pica je počela da biva ovakva kakvu je mi poznajemo.

Ne zna se šta znači njeno ime, pa ni zašto je baš tako nazvana, ali se misli da je pica postala pica u 18. veku kad počinje da se proizvodi i prodaje na ulicama i trgovima Napulja.

Kraljičin kuvar Rafael

Prvi moderan recept koji je ostao upamćen do današnjih dana vezuje se za kraljicu Margaritu i priču da je jednog dana 1889. godine tokom posete Napulju videla da mnogi ljudi, pogotovo seljaci, jedu veliku pogaču. Radoznala,  naredila je da i njoj donesu jednu. Pošto joj se veoma dopala, od svog glavnog kuvara Rafaela zatražila je da joj i na dvoru pripremi picu.

I, on joj je napravio picu samo za nju. Bila je u bojama italijanske zastave: sa crvenim paradajzom, belim mocarela sirom i svežim zelenim bosiljkom. Nazvao ju je Pizza Margarita. Legenda kaže da je pica  postala kraljičina omiljena hrana, što je bilo dovoljno da je učini popularnom i među narodom.

Ubrzo su širom Italije počele da nastaju razne varijacije kraljičinog omiljenog jela, pa su recimo u Bolonji u preliv dodali mleveno meso  i dobili nov klasik – Pizza bolognese.

Dolazak u Ameriku

Tek krajem 19. i početkom 20. veka pica stiže u Ameriku, zahvaljujući italijanskim emigrantima. Nakon toga, pica je prevazišla epitet hrane vezane za jednu etničku grupu, postala je omiljena, brza i zabavna poslastica mnogih i potpuno se odomaćila.

Istraživanja kažu da su gradovi u kojima je ovo jelo najpopularnije Napulj, Čikago, Njujork, Melburn i Rim – tim redom.

Zatim, smatra se da je Čikago jedini grad na svetu koji može da se takmiči sa Napuljem po kvalitetu pice. Tu je nastala i nova varijanta pice, Chicago pizza sa debelim testom.

U kosmosu

Kaže se da je pica jelo sa najfleksibilnijim receptom, svako može da na testo stavi sastojke po želji i volji i proglasi je svojim specijalitetom – jedan Kanađanin grčkog porekla pravi je od ananasa i u Ontariju prodaje pod imenom Havajska.

Može da ima dimenzije vašeg tanjira, a može i da zauzme površinu od  1.200 kvadratih metara koliko je imala do sada najveća pica na svetu, napravljena u Rimu 2012. godine.

Nema dela planete do kojeg nije stigla. U Pjongjangu, prestonici Severne Koreje međunarodnu gastronomsku ponudu čini jedna jedina picerija, otvorena je 2009. godine. Pojavila se i na Međunarodnoj svemirskoj stanici: 2001. godine  isporučena je ruskom astronautu Juriju Usačovu, a ceh celog poduhvata  je bio milion dolara.

I samo još ovo: predmet prve kupovine internetom je pica. Bilo je to 1994. godine.

Prijatno!

 

 

Tagovi:

Bolonjeze Margarita pica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Intervju: Divna Vuksanović

08.јул 2026. Ivana Radojičić

O čoveku, svetu i veštačkoj inteligenciji

“Granica između čoveka i mašine nije u brzini ili tačnosti izvršenih operacija, već u sposobnosti samorefleksije, kao i u kapacitetu za etičko i estetsko prosuđivanje i kreativnost”

Arheologija

08.јул 2026. Maja Miljević-Đajić

Neandertalci u Srbiji

Zaboravljeni

08.јул 2026. Jelena Janić Ljubisavljević

Ubijen zato što je branio kulturnu baštinu?

Arhitekta Miša Manojlović bio je protiv projekta olimpijskog stadiona kojim bi se ugrozila Beogradska tvrđava. Da li je i to, osim njegovog jevrejskog porekla, doprinelo da bude ubijen na Starom sajmištu 1941.

Sudija Fransoa Leteskije pokazuje crveni karton klupi Egipta, Svetsko prvenstvo 2026. Egipat Argentina

Suđenje na Svetskom prvenstvu u fudbalu

08.јул 2026. Aleksa Petrovski

Hipertehnološko suđenje: VAR u prvom planu

Nakon grupne faze na Svetskom prvenstvu u fudbalu, tehnolški hiperunapređeno suđenje je navuklo na sebe veliki broj kritika. U nokaut fazi postale su još glasnije

Novađ Đoković na Vimbldonu sa reketom u ruci nasmejan

Vimbldon

08.јул 2026. A.I.

Epska pobeda Novaka Đokovića: Bendžamin Baton svetskog tenisa

Novak Đoković je u četvrtfinalu Vimbldona posle pet sati i petnaest minuta u super tajbrejku savladao četrnaest godina mlađeg Kanađanina Feliksa Ože-Aljasima i pokazao da jednostavno odbija da stari

Komentar
Ana Brnabić, Marko Đurić, Nemanja Starović i Siniša Mali u Briselu

Komentar

Evropska papazjanija naprednjaka

Sve dileme oko toga da li će naprednjaci predvođeni Aleksandrom Vučićem približiti Srbiju Evropskoj uniji su lažne – neće, ne pada im na pamet. I tu dolazimo do studentske liste i Kosova i Metohije

Andrej Ivanji
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure