img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izjava nedelje

„Moje prezime su moji rezultati.“

30. decembar 2004, 01:14 Redakcija Vremena
Copied

Boris Stajkovac, "najpoznatiji humanitarac" u izjavi za "Kurir"

Rada Adžić,

pevačica, poznatija kao Dara Bubamara, o svom najvećem poslovnom uspehu, pošto je sa vlasnicima švajcarske diskoteke Skala dogovorila da za dve godine besplatnih nastupa dobije dva stana:

„Na prošlonedeljnom gostovanju ugovorila sam najveću gažu, veću od svih koje su pevači iz Srbije ikada ugovorili. Shvatila sam da imam svoje mesto na estradi, da sam veoma popularna i da vlasnici hoće da ulažu u moju karijeru. Vidite me ozarenu, srećnu, raspoloženu i punu sebe. Kako da ne budem kada se sa ovog gostovanja vraćam puna kao brod. Teška sam stotine hiljada evra a Lakiju i sebi sam obezbedila krov nad glavom. Uskoro ćemo stalno biti zajedno i nećemo se sastajati po hotelima kada sam u Beogradu. Svoj stan, svoja slobodica. Boravak u Americi ću iskoristiti da se ‘nafatiram’ dolara i opremim ‘gajbice’ po poslednjim svetskim trendovima. Dve godine ću pevati u Skali za rate koje ću odraditi na ime stana. Sa jednim od vlasnika sastajem se pred Novu godinu u Beogradu – da uzmem ključeve.“

(„Svet“)

Milica Milša,

glumica i poslednja „Plejbojeva“ zečica, objašnjava zašto se nikada ne bi slikala naga:

„Nikada se ne bih slikala gola zato što se danas svaka žena skida. Sve svoje egzibicionizme radim u svoja četiri zida, sa mužem. Nemam potrebu da to radim, kao neke javne ličnosti, po kafanama i restoranima. Volim da se pojavljujem u javnosti zbog posla kojim se bavim, a ne zbog toga što sam se skinula do gole kože. Previše je golotinje, pa često pomislim da je zanimljivije slikati se zakopčana do grla.“

(„Svet“)

Dušan Kovačević,

dramski pisac, na pitanje novinara o prvom seksualnom iskustvu, odgovara:

„Pošto imam prilično godina trebalo bi vremena da se prisetim… Ta priča se u mom slučaju dogodila negde sa sedamnaest godina, na letovanju u Dalmaciji. Ni danas nisam siguran da li je to bio seks ili preveliko uzbuđenje pa je ličilo na to, ali je po svim indikacijama bilo dosta nalik seksualnom iskustvu. Druga bitna stvar u toj priči je činjenica da sam moju suprugu Nadu, s kojom sam i danas u izuzetno dobrom i prijateljskom braku, sreo 1967. godine, kada sam imao nepunih devetnaest godina. To poznanstvo je valjda vezalo moje iskustvo u naše zajedničko, jer je ona tada imala sedamnaest godina. U celoj toj priči prolazili smo kroz neke stvari koje su u odnosu na današnje generacije pomalo neverovatne. Sredinom šezdesetih godina, ovo što se danas naziva seksom apsolutno je bilo nemoguće. Postojali su drugi principi, pravila, drugačiji način zabavljanja, ukoliko je ta reč razumljiva, ukoliko već ne pripada Vujakliji. Nije bilo veza za jednu noć, slučajnog susreta u diskoteci koji se završava u krevetu, brzog sastajanja i brzog rastajanja, brzog seksa.“

(„Plejboj“)

Sonja Vukićević,

balerina, koreograf i reditelj, na pitanje da li su balerine zavodljivije od drugih žena:

„One samo imaju osvešćeno telo, inače su kao žene vrlo namučene. Kako danas ne postoji pravi kult tela i ljudi uglavnom ne vode računa o ‘pakovanju’ ili to rade na pogrešan način, onda izgleda kao da su balerine i sportisti seksipilniji od drugih.“

Ima li svest o erotskom dok je na sceni?

„Kod mene postoji genetska erotika, koju tokom života nisam urnisala. Nisam se trošila u besmislenim odnosima, erotiku sam čuvala specijalno za scenu, ne za pojedince, i u tom smislu uvek sam bila ‘banka’.“

Koliko je privatno seksi?

„Uvek kad sretnem poštenog čoveka. Ako se to dogodi, a vrlo je retko, potpuno se uzbudim i naježim. Danas češće srećemo sidu nego erotiku.“

(„Plejboj“)

Tomislav Nikolić,

zamenik predsednika Srpske radikalne stranke, na konstataciju da radikali u poslednje vreme nastupaju kao pomiritelji predsednika Srbije Borisa Tadića i premijera Vojislava Koštunice, objašnjava:

„Baš je mene briga za Tadića i Koštunicu. Ja mirim predsednika Srbije i predsednika Vlade Srbije. Obojica imaju poluge moći u svojim rukama, obojica bi trebalo da odgovaraju za sve što se u Srbiji dešava. Zabrinut sam za to šta nam se sprema, ali njih dvojica nastavljaju da se svađaju kao babe preko plota… I sada, ako se još svađaju Koštunica i Tadić ko će više glasova da dobije na sledećim izborima, od Srbije nema ništa. A ja bih želeo da živim u Srbiji, i ja, i moji sinovi, i unuci, da se tu bavimo svako svojim poslom, a evo, za ovih trinaest, četrnaest godina koliko se bavim politikom – na šta mi je svedoše. Još uvek ne stižem da jednog dana kažem – stanite, sad će da bude ovako kako kažu radikali. Sad već počinjem da gubim smisao života.“

Radikalsko rešenje situacije:

„Država mora da pokaže odlučnost – ili jesi ili nisi lav.“

(„Politika“)

Čedomir Jovanović,

političar, o Vojislavu Koštunici:

„Pa, Koštunicu i kad sretneš na ulici umesto ‘dobar dan’ treba da mu kažeš ‘izvini’. Sav je polovičan, nit se svlači nit oblači. Uhvatio si ga u nezgodnom trenutku. Takav čovek nešto da uradi? Pa on do podne mrzi sebe, a od podne ceo svet.“

(„Internacional“)

Velimir Ilić,

ministar za kapitalne investicije, odgovara da li mu se uvećala imovina nakon ulaska u vladu:

„Kamo sreće da mi se vrati ono što mi je deda imao pre rata! Zato je i glavom platio.“

Od čega je zaradio najviše para:

„Bio sam privatnik 23 godine. Imao sam i građevinski deo firme koja je bila vrhunski izvođač. Postavljali smo grejanje u čitavoj regiji.“

Ministar je i lično postavljao radijatore:

„Kad žurimo, sve sam radio. Naučio sam čak i odlično da varim. Dobro sam prolazio i solidno zarađivao. Izvanredno režem krovove. To su svi znali i uvek su me zvali za vikend da pomognem. Sve što sam stekao, stekao sam radom. Sada sam najveći proizvođač šljiva u regiji, imam najbolji voćnjak.“

Na pitanje kako to da mu se stalno dešavaju incidenti, kaže:

„Svi vi kad dođete, volite da pitate svašta, samo o prošlosti. Nikad ne pitate šta sam planirao za iduću godinu. Svi se setite tih montiranih incidenata, pa to je bilo vreme diktature…“

(„Evropa“)

Episkop timočki Justin, koji je munjevitom reakcijom sprečio podelu paketića u Boru koje je za osnovce pripremila organizacija „Ljubi bližnjeg svog“ Baptističke crkve, objasnio je razloge svoje zabrinutosti:

„Pokušano je da se promoviše versko delovanje sekte koja koristi socijalni položaj našeg naroda da izvrši verski prozelitizam. Direktori škola nisu u potpunosti bili upoznati o kakvoj se organizaciji radi, pa smatramo da je na delu bilo obmanjivanje javnosti.“

(„Balkan“)

Marta Mratinković,

psiholog, o uzrocima praznične euforije:

„Nova godina se razlikuje od ostalih praznika zato što predstavlja završetak jednog ciklusa koji je trajao 365 dana, i početak novog, u kojem se nadamo najboljem. Ljudi se tada osećaju kao da su na lakim drogama… Normalno je da ljudi novcem pokušavaju da kupe sigurnost i sreću. Kada vam je teško, želite da, bar za Novu godinu, bude sve dobro. Na veliku potrošnju utiču i čekovi i kartice, jer ne vidite novac koji trošite, pa to stvara utisak da pare nisu potrošene. Kada sve prođe, sledi nimalo prijatan period. Nakon euforije, ljudi padaju u depresiju, jer se nisu ponašali racionalno i razumno.“

(„Kurir“)

Ljubomir Tadić,

akademik i otac predsednika Srbije Borisa Tadića, kritikovao je DS jer je podržao Zakon o izjednačavanju prava četnika i partizana.

„U narodu posle 60 godina postoji podela na četnike i na partizane. O tome više uopšte ne treba da raspravljamo, ako mislimo da idemo dalje. To treba predati dubokom zaboravu, a ne u ime navodnog pomirenja podgrevati stare svađe. Četnici su bili započeli borbu protiv okupatora u Drugom svetskom ratu, ali su kasnije sarađivali sa okupatorom… Borio sam se u partizanima, a danas mi zbog ovog Zakona drugovi upućuju prekore. Muka mi je od svih tih priča i zato žalim što je DS glasao za taj Zakon.“

(„Kurir“)

Mirijevske Ciganke,

jetrve Milanka i Gilten, koje su glumile u Kusturičinom filmu Crna mačka, beli mačor, pričaju o svojim iskustvima sa slavnim rediteljem:

„Emir je baš tražio delikatne Cigane – crne i ružne. One malo lepše je izbacivao iz filma. A bio mu je baš smešan film. Mlada ovolišna, mladoženja ko kuća, a mi ovdašnji Cigani glumimo svadbu…

Kusturica bio mnogo strog i prgav. Samo gleda dole, pa se prodere. A drao se i na oni kamermani. On je samo nervozno izlazivo iz one kamp- kućice kad nešto nije u redu. Nije lako bilo. Sve – stop, stani, akcija, kreni. Tako Akrama trebo da udari balvan po čelu. Sve ponavljaju, mora jače, kažu. Akram imo na kraju čvorugu ko šaku, pa viko – ovo treba da mi plati!“

O Goranu Bregoviću kažu:

„Snimali neku sahranu s trubači u Pančevu. Birali lice kako ko deluje za sahranu. Nosili crna odela, buketi. Došao i taj Goran. On samo pucno prstima i sve je bilo gotovo. Šta mu je to značilo, pojma nemam. Bilo mnogo kratko. Mi molili Boga da traje deset dana, a trajalo deset minuta.“

Milanka je dodala da bi glumila i za džabe, samo da vidi Emira uživo.

„Ali, više ne radi sa Ciganima. Sad radi s njegove Srbe. A ja toliko snimala u taj film i na kraju nisam bila na televiziji. Odeš i sve čekaš samo to da vidiš, a tebe nema… Znaš koliko je radio ovaj Emir… a nema sve na kaseti.“

(„Evropa“)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ljudi i vreme

VREME BR 279. 24. FEBRUAR 1995.

25.februar 2019. Milan Đorđević

Polemike: Crna pedagogija

Ovi salonski ultraši i naci-manekeni dali su svoj "patriotski" prilog mobilizaciji naciona i medijskoj ratnoj halabuci

Izjava nedelje

06.novembar 2013.  

»Mala su Veljina prsa da primi sva odlikovanja koja je zaslužio«

Patrijarh Irinej, uručujući Velimiru Iliću Orden Svetog Stefana Prvovenčanog ("Blic")

Izjava nedelje

30.oktobar 2013.  

»Ako su udovici Josipa Broza, kako sada mnogi tvrde, posle smrti bila ugrožena građanska prava, šta onda reći za Jelicu Mihajlović?«

Saopštenje SPO, "povodom državnih počasti uz koje je sahranjena udovica Josipa Broza Tita", u kome se traži od države da se oduži i supruzi Draže Mihajlovića ("Večernje novosti")

Izjava nedelje

23.oktobar 2013.  

»Kao dečak sa beogradskog asfalta bio sam pretučen 50 puta, nekoliko puta jedva sam preživeo i u Zagrebu i u Splitu i ovamo i onamo. Pa šta?«

Aleksandar Vučić, lider SNS-a ("Alo")

Izjava nedelje

16.oktobar 2013.  

»Đilas želi da izbor za mesto gradonačelnika predstavi kao bitku dva ovna na brvnu, od kojih je jedan on, a drugog nastoji da izazove u nekim suparničkim redovima.«

Zorana Mihajlović, potpredsednica SNS-a ("Kurir")

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr