img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iran

Zbog filma na festivalu u Kanu iranski reditelj kažnjen zatvorom i bičevanjem

09. maj 2024, 17:06 S.Ć./Independent
Foto: AP
Mohammad Rasoulof
Copied

Mohmed Rasulof, nagrađeni iranski reditelj, kažnjen je na osam godina zatvora, bičevanje i oduzimanje imovine zato što će njegov film „Seme svete smokve“ iduće nedelje biti prikazan na festivalu u Kanu. Rasulof je i ranije kažnjavan zbog filmova na evropskim festivalima, i nije jedini

Iranski reditelj Mohamed Rasulof neće prisustvovati svetskoj premijeri svog filma The Seed Of The Sacred Fig na Kanskom festivalu sledeće nedelje, zato što su ga, upravo zbog tog filma, vlasti njegove zemlje osudile na osam godina zatvora, bičevanje, novčanu kaznu i oduzimanje imovine.

Babak Paknija, advokat za ljudska prava koji zastupa Mohameda Rasulofa, napisao je na mreži „X“ da je presuda potvrđena na apelacionom sudu i da je slučaj sada poslat na sprovođenje.

Rasulof je optužen za snimanje filma bez dobijanja dozvole od nadležnih vlasti, uz optužbe da glumice nisu pravilno nosile hidžab i da su snimane bez hidžaba. Takođe, sud je njegove javne izjave, kao i njegovo dalje angažovanje u snimanju filmova i dokumentaraca opisao kao „primere saučesništva sa namerom da se počini zločin protiv bezbednosti zemlje“.

Advokat je rekao i da je svim ključnim učesnicima u filmu zabranjeno da napuste zemlju, kao i da su već bili predmet istrage od strane vladinih bezbednosnih snaga.

Iranske vlasti su vršile pritisak i na Kanski festival da film povuče iz selekcije.

Do sada su tri njegova filma osvajala nagrade na Kanskom festivalu, u okviru programa „Izvestan pogled“: to su Goodbye (2011), Rukopisi ne gore dve godine kasnije i Čovek od integriteta iz 2017. godine.

Za film Ne postoji zlo Rasulov je dobio najveću nagradu Berlinskog festivala, „Zlatni medved“ 2020. godine, film o smrtnoj kazni u Iranu. Međutim, Rasulovu je bilo zabranjeno da putuje, a nagradu je u njegovo ime primila njegova ćerka Baran.

Rasulof je i do sada kažnjavan za svoj rad ali, u odnosu na ovu, mnogo blažim kaznama: prva iz 2010. je bila na šest godina zatvora zbog snimanja bez odgovarajuće dozvole ali je smanjena na jednu godinu, potom mu je, nakon što je film o korupciji u Iranu Čovek od integriteta 2017. godine učestvovao na Kanskom festivalu i osvojio nagradu, bilo zabranjeno da napusti zemlju i oduzet mu je pasoš. Tada je osuđen na godinu dana zatvora i dvogodišnju zabranu napuštanja zemlje.

Dve godine kasnije, Islamski revolucionarni sud mu je takođe zabranio bilo kakvo učešće u društvenim ili političkim aktivnostima. Od jula 2022. do prošlog februara bio je u zatvoru zato što je na društvenim mrežama protestovao protiv represije nad učesnicima građanskih demonstracija u Iranu. Kad je izašao iz zatvora, zabranjeno mu je da prisustvuje filmskom festivalu u Kanu, gde je trebalo da bude član žirija programa „Izvestan pogled“.

Mohamed Rasulof je samo jedan od mnogih filmskih stvaralaca koji su u Iranu kažnjavani zbog svog rada i stavova.

Režiser Saed Rustee osuđen je na šest meseci zatvora zbog prikazivanja filma Leila’s Brothers na filmskom festivalu u Kanu 2022.

Glumac Taraneh Alidoosti, koji je igrao glavnu ulogu u tom filmu, proveo je skoro tri nedelje u zatvoru zbog podrške protestima zbog smrti Mahse Aminija, devojke koja je osuđena zbog džihaba.

Proslavljeni režiser Džafar Panahi bio je nekoliko puta u zatvorskom i kućnom pritvora, a njegova sedm0mesečna kazna zatvora okončana je prošlog februara.

Tagovi:

Festival Iran Kan Mohamed Rasulof
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi album

09.septembar 2026. Dragan Ambrozić

Problematična deca rokenrola

The Cramps, Gravest Gravy (Vengeance)

Bioskop

09.septembar 2026. Zoran Janković

Apologija jednog sna

Yugo ide u Ameriku, režija Filip Grujić i Aleksa Borković

Roman

09.septembar 2026. Jaroslav Pecnik

U potrazi za porodičnim blagom

Dražen Katunarić, Zalmoxis, Litteris, Zagreb 2026.

Pozorište

09.septembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Hrabre mlade spisateljice

Marija Rakočević, Žena veže rep, režija Maša Pavlović; Zbirka (verovatno) nepročitanih drama, priredila Mina Milošević

Izložba

09.septembar 2026. Sonja Ćirić

„Rusi dolaze“ znači kolektivni strah i najavu opasnosti

Naslov izložbe Slobodana Bojovića „Rusi dolaze“ izazvao je razne komentare. Umetnost i treba da provocira – kaže umetnik

Komentar
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić, miting, kampanja

Pregled nedelje

Kako je propao marš na Novi Sad

Na šta bi Vučić ličio ispred nekoliko hiljada migratornih mitingaša okružen kordonima i, iza njih, masom bijesnih Novosađana? Zar njegov marš na Novi Sad nije bio otkazan i prije nego što je zakazan

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure