Ansambl predstave „Što na podu spavaš“ posvetio je aplauz studentima, a publika Kazališta „Gavela“ u Zagrebu je to rado prihvatila
U četvrtak u Zagrebu, u Gradskom kazalištu „Gavela“, ansambl predstave „Što na podu spavaš“ je na kraju izvođenja tokom poklona publici razvio transparent sa natpisom „Aplauz studentima“.
Aplauz njima upućen, posvetili su studentima u blokadi. I, kako se vidi na snimku sa društvenih mreža, gledaoci nisu imali ništa protiv.
„Nastavili su da plješću, znači da su hteli da budu deo te akcije glumaca iako je bila iznenadna“, kaže za portal „Vremena“ Martina Matota PR menadžerka „Gavele“.
Objašnjava da je „Što na podu spavaš“ koprodukcijska predstava koju su osim „Gavele“, realizovali i Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Narodno pozorište Sarajevo i Internacionalni teatarski festival MESS – Scena MESS.
„Transparent su doneli glumci iz Novog Sada“, kaže Martina Matota, a „mi nismo imali ništa protiv“.
Napominje da je „Što na podu spavaš“ premijerno prikazana krajem novembra 2023. godine i da je od tad jedna od najgledanijih „Gavelinih“ predstava, kao da je gledaoci vole i u drugim delovima regiona.
„Ovo nije bio bio izolirani slučaj u našem kazalištu. Nakon premijere ’Don Žuan se vraća iz rata’ 18. 02, redatelj Paolo Mađeli je rekao da podržava studente u Beogradu“.
Predstavu „Što na podu spavaš“ režirao je Kokan Mladenović po istoimenom romanu Darka Cvijetića.
To je priča o bratu Boti koji odlazi na odsluženje vojnog roka u tadašnju Jugoslovensku narodnu armiju, u sarajevsku kasarnu “Viktor Bubanj”, pred svoj 19. rođendan, gde će već za koji dan početi ratni sukobi. Roman „Što na podu spavaš“ objavila je Književna radionica „Rašić“.
Predstava je bila apsolutni pobednik „Joakimfesta“ 2023. godine sa tri nagrade, dobila je „Gavelinu nagradu“ u Zagrebu, najbolja na „Pozorišnom proleću“ u Šapcu…
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Narodno pozorište ima nov Pravilnik o radnoj disciplini koji se od prethodnog razlikuje samo po članu kojim se definiše kazna zbog javnog izražavanja političke opredeljenosti. Kazna je otkaz
Jelena Gvozdenac Martinov direktorka Narodnog muzeja u Zrenjaninu, odlučila je da likovnim umetnicima oduzme prostor Galerije. Bez objašnjenja. I to u vreme dok je Zrenjanin prestonica kulture
“Samo u završnoj fazi ‘trke za Trst’, od 1. ožujka 1945. do završetka operacija, Jugoslaveni su imali oko 2000 mrtvih i ranjenih. Impresivna je i količina naoružanja: 366 topova, 622 minobacača, 80 tenkova, haubica i oklopnih vozila, te 4184 mitraljeza i puškomitraljeza. Četvrtom armijom zapovijedao je general Peko Dapčević, a među vojnicima su bili i oni koji će kasnije ostvariti važne karijere, poput Milke Planinc i Većeslava Holjevca”
Upravo stoga što je bio, ili se znao nametnuti, kao odjek zajedničke ideologije (kako u “karađorđevićevskoj”, tako i u Titovoj Jugoslaviji), Andriću je bilo “dozvoljeno” odabrati kome i kako pripada. Jednostavno je bio osoba takva kova i stoga mu je kao “zajedničkom jugoslavenskom duhovnom blagu” uspje(va)lo biti “i njihov i naš”, što Desnici, također klasiku hrvatske i srpske, dakle jugoslavenske, ali nedvojbeno i svjetske književnosti, nije bilo dozvoljeno
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima
U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!