

Izdavaštvo
U oktobru cela Srbija postaje alternativni sajam knjiga
Laguna i Delfi knjižare, i Vulkan izdavaštvo ne učestvuju sa Sajmu knjiga, ali zato nude mesec knjiga u celoj Srbiji
O kraju vremena


Najnoviji broj časopisa za književnost, umetnost i kulturu „Gradac“ posvećen je „kraju vremena“. Na ovu temu napravljeni su intervjui sa četiri ličnosti, od kojih svaka ima naročiti ugao gledanja na fenomen vremena i ideju njegovog manje ili više apokaliptičnog završetka. Četiri sagovornika su američki paleontolog Stiven Džej Guld, francuski istoričar Žan Delimo, francuski pisac i scenarista Žan-Klod Karijer i italijanski pisac i semiolog Umberto Eko. Pojam kraja vremena i filozofsko značenje samog vremena su zahvalan i neiscrpan povod za razgovor. Četiri velike teme, po rečima priređivača, čine glavnu nit koja se provlači kroz ove razgovore: milenijumski kraj 2000. godine, odnosno ideja mapiranja vremena u jeziku i kalendaru; pojam „kraja vremena“ sa dvostrukim prizvukom, religijskim i sekularnim; filozofske i naučne razmere pitanja vremena; naše doba, odnosno šta je to u njemu specifično i kakve su konture budućnosti. Naročito zanimljiv je razgovor sa Žan-Klodom Karijerom, filmskim scenaristom koji je sarađivao, pored ostalih, sa Bunjuelom, Šlendorfom, Brukom, Formanom, Malom i Godarom. Karijer, pored ostalog, u razgovoru kaže: „Jasno je, na primer, ako se osvrnemo oko sebe, da smo stupili u Kali jugu… Ljudi su počeli da rade pokolje samo radi pokolja. Uzmite Ruandu, uzmite plemena Hutu i Tutsi, uzmite kraj Bosne i Hercegovine, Alžir i Kolumbiju, a sada i Meksiko. Više vas ne ubijam iz nekih određenih razloga, ubijam vas da bi vas ubio. Kali juga: ubistva, i neobjašnjiva i bez posledica. Sociolozi govore o ‘sindromu Ratopolis’. Princip vam je poznat: stavite pacove u izvesno okruženje, ali im istovremeno povećajte sledovanja hrane. Kad broj jednom dostigne određeni nivo, oni počinju da divljački ubijaju jedan drugog, čak i ako imaju dovoljno da jedu i piju. Bilo bi zanimljivo povezati pitanje kraja vremena s krajem prostora, koji je u rečenom slučaju, apsolutno relevantan. Ovu ideju politički je obeležio nacizam, na tako neizreciv način da se ne usuđujemo o tome više da govorimo. Međutim, to je možda daleko fundamentalnija ideja nego što mislimo. U svakom slučaju, za pacove jeste.“


Laguna i Delfi knjižare, i Vulkan izdavaštvo ne učestvuju sa Sajmu knjiga, ali zato nude mesec knjiga u celoj Srbiji


Ovogodišnji Fest nije ni počeo, a rezultat festivala je već očigledan: film je skrajnut, Zafranovićevo remek-delo kao da nikog ne zanima, a podele su se produbile


Osim ličnih opsesija, osim bola zbog onih kojih nema i ljubavi za one što dolaze posle nas, osim varljive istine i nedosegnute slobode, tu su još i večiti Eros i Tanatos, dve jedine teme koje nikada neće prestati da budu opsesije svakome ko živi, ili bar pokušava da živi, književnost


Kad se očekivalo da će nastupati po staračkim domovima, Džimi je punio i nove reprezentativne prostore u Zagrebu (“Močvara”, “Tvornica kulture” – božićni tulumi uz pratnju “The Boys”) i okupljao publiku u klubovima drugde po svojoj zemlji. “Povući ću se tek kad se skljokam na pozornici”, izjavio je. Zamalo da tako i bude


Odlukom Filipa Gajića, v.d. direktora Bitef teatra, na plakatu plesne predstave „Nečista krv“ nisu objavljena imena dramaturga i dizajnera svetla – priča o moći da se odluči čiji će rad biti više a čiji manje vidljiv, imenovan i priznat
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve