

Iz njuzletera
Zašto knjige, ako je sve na telefonu i tabletu?
Da li je stvar samo u finom šuštanju stranica ili se zbilja „lakše čita“ ono što je odštampano od onoga što je digitalno?


O kraju vremena


Najnoviji broj časopisa za književnost, umetnost i kulturu „Gradac“ posvećen je „kraju vremena“. Na ovu temu napravljeni su intervjui sa četiri ličnosti, od kojih svaka ima naročiti ugao gledanja na fenomen vremena i ideju njegovog manje ili više apokaliptičnog završetka. Četiri sagovornika su američki paleontolog Stiven Džej Guld, francuski istoričar Žan Delimo, francuski pisac i scenarista Žan-Klod Karijer i italijanski pisac i semiolog Umberto Eko. Pojam kraja vremena i filozofsko značenje samog vremena su zahvalan i neiscrpan povod za razgovor. Četiri velike teme, po rečima priređivača, čine glavnu nit koja se provlači kroz ove razgovore: milenijumski kraj 2000. godine, odnosno ideja mapiranja vremena u jeziku i kalendaru; pojam „kraja vremena“ sa dvostrukim prizvukom, religijskim i sekularnim; filozofske i naučne razmere pitanja vremena; naše doba, odnosno šta je to u njemu specifično i kakve su konture budućnosti. Naročito zanimljiv je razgovor sa Žan-Klodom Karijerom, filmskim scenaristom koji je sarađivao, pored ostalih, sa Bunjuelom, Šlendorfom, Brukom, Formanom, Malom i Godarom. Karijer, pored ostalog, u razgovoru kaže: „Jasno je, na primer, ako se osvrnemo oko sebe, da smo stupili u Kali jugu… Ljudi su počeli da rade pokolje samo radi pokolja. Uzmite Ruandu, uzmite plemena Hutu i Tutsi, uzmite kraj Bosne i Hercegovine, Alžir i Kolumbiju, a sada i Meksiko. Više vas ne ubijam iz nekih određenih razloga, ubijam vas da bi vas ubio. Kali juga: ubistva, i neobjašnjiva i bez posledica. Sociolozi govore o ‘sindromu Ratopolis’. Princip vam je poznat: stavite pacove u izvesno okruženje, ali im istovremeno povećajte sledovanja hrane. Kad broj jednom dostigne određeni nivo, oni počinju da divljački ubijaju jedan drugog, čak i ako imaju dovoljno da jedu i piju. Bilo bi zanimljivo povezati pitanje kraja vremena s krajem prostora, koji je u rečenom slučaju, apsolutno relevantan. Ovu ideju politički je obeležio nacizam, na tako neizreciv način da se ne usuđujemo o tome više da govorimo. Međutim, to je možda daleko fundamentalnija ideja nego što mislimo. U svakom slučaju, za pacove jeste.“


Da li je stvar samo u finom šuštanju stranica ili se zbilja „lakše čita“ ono što je odštampano od onoga što je digitalno?


Na crvenom tepihu pažnju je odnela Jovana Jeremić u novom izdanju. Žan-Klod van Dam se zahvalio „mr Pink i mr President“, objasnio zašto nije mišićaviji, i otvorio festival misleći da je šezdeseti


Autorka bezvremenskih hitova poput „Jolene“ i „I Will Always Love You“ bila je najbogatija zvezda kantri muzike na svetu, sa procenjenim bogatstvom od oko 500 miliona dolara


Međunarodni filmski festival u Nišu ima mnogo zajedničkih tačaka sa Festivalom filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banj. Spaja ih, pored ostalog, i Željko Mitrović


Žan-Klod van Dam našao se u zagrljaju Aleksandra Vučića nakon što je posetio Međunarodni filmski festival u Nišu. Njegov link sa Srbijom je navodno - Dragana Mirković
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekat Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve