
Premijera
Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?
Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Bibliotekarsko društvo Srbije pokrenulo je onlajn peticiju za odlaganje naplate za pozajmljivanje knjiga iz biblioteka koje stupa na snagu početkom sledeće godine
Prema podzakonskom aktu pod nazivom „Tarifa naknade za poslugu originala i umnoženih primeraka autorskih dela izdatih u štampanoj formi“, od 1. januara 2025. trebalo bi da krene naplata srpskim bibliotekama po 15 dinara po svakoj pozajmljenoj knjizi.
Bibliotekarsko društvo Srbije ukazuje na pogubne posledice ovog akta i poziva građane da potpišu peticiju protiv njegovog stupanja na snagu.
Bibliotekarsko društvo Srbije (BDS), reprezentativno i najveće udruženje u kulturi, objavilo je onlajn peticiju za odlaganje stupanja na snagu naplate ,,Tarife naknade za davanje na poslugu originala i umnoženih primeraka autorskih dela izdatih u štampanoj formi” predviđeno za 1. januar 2025. godine.
„Ovaj pravni akt, u aktuelnoj formi, preti da ugrozi rad javnih biblioteka Srbije (njih 530 sa ograncima), odnosno ostvarivanje njihove osnovne funkcije – obavljanjanje poslova od opšteg interesa za državu“, naglašava BDS.
U plaćanje tarife nisu uključene nacionalne biblioteke, biblioteke pri obrazovnim institucijama i specijalizovane javne biblioteke.
Za sprovođenje zakona izabrana najslabija finansijska karika
„Hitno je potrebno stavljanje van snage ovog podzakonskog akta u sadašnjoj formi kako bi se izbeglo nastupanje nemerljive štete po bibliotečku delatnost i pravo svakog stanovnika na slobodan i nesmetani pristup znanju i informacijama“, poručuju iz BDS i dodaju da bi se time omogućio naredni korak – široki konsultativni proces sa svim zainteresovanim stranama i iznalaženje prihvatljivog i održivog rešenja za ostvarivanje pravične i pravedne zaštita prava autora bez narušavanja stabilnost rada biblioteka i ugrožavanja prava građana na dostupnost aktuelne literature i novih izdanja.
Stupanje na snagu naplate Tarife predviđa da sve javne biblioteke plaćaju 15 dinara po pozajmljenom primerku knjige. Primera radi, za 50.000 pozajmica knjiga, biblioteke bi morale da plate 750.000 dinara u okviru ove tarife.
„Budžeti biblioteka zavise od osnivača a finansijski planovi biblioteka za osnivača nisu obavezujući, već se usvajaju najčešće delimično, a nekada čak i ne, pa nema sumnje da je za sprovođenje zakona izabrana finansijski najslabija karika, odnosno biblioteka, što jasno ukazuje na neodrživost i nemogućnost praktičnog sprovođenja i naplate Tarife na ovaj način“, piše BDS pozivajući građane i građanke da potpišu peticiju koja bi odložila stupanje na snagu naplate Tarife.
BDS se ni na koji način ne zalaže za to da se ne plaća nadoknada autorima, već ovim putem ukazuje na nevaljanost podzakonskog akta čija bi primena imala pogubne efekte na pravo građana na znanje i tačne i ažurne informacije, a posledično ni sami autori ne bi imali korist od svojih autorskih prava.
Izvor: Mašina

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa

Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine

Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve