img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Ovogodišnji Novogodišnji koncert u Beču: Pomalo isuviše savršeno

01. januar 2024, 16:58 Ivan Ivanji
Foto: AP Photo/Ronald Zak
Kristijan Tileman je ovog 1. janurara insistirao na apsolutnoj preciznosti i ozbiljnosti
Copied

Danas sam šezdeseti put na televiziji gledao tradcionalni Novogodišnji koncert bečkih filharmoničara. Različiti dirigenti imali su različit pristup ovom spektaklu koji spada u najgledanije na svetu. Kristijan Tileman je ovog 1. janurara insistirao na apsolutnoj preciznosti i ozbiljnosti

Odmah bih upozorio na jednu grešku koja se isuviše često ponavlja: govori se i piše  o koncertu „Bečke filharmonije“, ali članovi tog samoupravno organizovanog orkestra insistiraju na tome da su individualni umetnici, filharmoničari koji muziciraju zajedno, da se ne radi o „instituciji Filharmonije“.

Saznao sam za tu manifestaciju slučajno u Dubrovniku 1964. gde je, pored ostalog, na repertoaru bila jedna od najstarijih opera uopšte – „Krunisanje Popeje“ Klaudija Monteverdija koja je prvi put izvedena 1643. u Veneciji za vreme karnevala.

Kao reditelj i dirigent angažovan je kontroverzni Lovro Matačić koji u Beogradu nije mogao da nastupa jer je za vreme rata u Zagrebu dirigovao u uniformi ustaškog bojnika umesto u fraku. Pravdao se da je na taj način spasio od smrti svoju suprugu, Jevrejku, od koje se posle rata razveo. Koreografkinja je bila Dia Luku iz Beča. Sticajem okolnosti pomagao sam joj oko prevođenja kada je postavljala balet i tako je bliže upoznao. Ona je od 1961. do 1972.  bila zadužena za koreografiju baletskih priloga novogodišnjih koncerata. Posle toga organizatori više nisu obraćali toliku pažnju na baletske epizode, nisu ih više uživo uklapali, što je bio tehnički ogroman i komplikovan posao za režiju. Priloge baleta su sve skromnije snimali unapred.

Zahvaljujući njoj sam prvi put prenos iz Zlatne sale Bečke filhrmonije na televiziji gledao 1. januara 1965.  Za mene će to postati značajna godina, prvi put sam prevodio za Tita i rodio mi se sin.

Isuviše savršeno

Dirigent Novogodišnjeg koncerta 2024. bio je šezdesetčetvorogodišnji Kristijan Tileman koji ima zavidnu karijeru šefa velikih orkestara i dirigenta.  Muzički stručnjaci kažu da je veoma precizan, da analizira svaku notu, ironično ga upoređuju sa metronomom. Spočitavaju mu da će kao što to on radi, orkestre jednom voditi veštačka inteligencija – savršeno, ali bez ukusa i mirisa.

Ja o tome ne mogu da sudim, kao mladi, nadobudni novinar sam se jednom okušao kao muzički kritičar i dobio strašne packe od stručnjaka, tu sam lekciju zapamtio. Kao laik mogu da kažem da nije delovao „metronomski“, čak je malo igrao, kako se kod nas govorilo „tancovalno“, ali odnekud sam imao utisak da je gestove i osmeh unapred uvežbavao pred ogledalom. Nisu delovali spontano, baš kao i njegova za nijansu isuviše savršena talasastu frizuru, a bela maramica u džepu sakoa bila je savijana kao umetničko delo.

Sećam se Lorina Mazela koji je dirigovao na Novogodišnjim koncertima uzastopno od od 1980. do 1986, često uzimao violinu i svirajući dirigovao kao nekada Johan Štraus, kao pre njega koncertmajstor Bečke flharmonije Vili Boškovski. Mazel je već kao petnaestogodišnjak imao koncerte kao violinista. Prirodno duhovit izmišljao je viceve, voleo je da nasmeje publiku i da je zadivi veličanstvenom muzikom. Hteo je da bude entertejner, zabavljač, ne naduvani umetnik.

Baletski prilozi

Ove godine smo gledali dva baletska priloga u koreografiji italijanskog majstora Davideja Bombanea. U prvom je jedan par solista izvodio nešto između pantomime i kapricioznog klasičnog baleta u carskoj vili u banji Išl. Bad Išl je ove godine jedna od prestonica kulture Evrope. Slutim šta je htelo da se kaže. Carica Elizabeta, poznata kao Sisi, navodno nije volela Išl, ali njen muž Franja Josip I. insistirao je da se tamo letuje. Ko je od publike širom sveta shvatio tu aluziju?

U drugom prilogu je sjajni balet Bečke opere pokazao svoje savršeno majstorsto. Pitanje je samo zašto se na muziku čiji je naslov „Građani Beča“ igrao u renesansnom dvorcu Rozenburg, a ne na ulicama, trgovima i parkovima austrijskog glavnog grada. Slutim o čemu je reč, jednostavnije je zakupiti dvorac koji je danas usamljeni ugostiteljski objekat, nego radi snimanja zatvarati na po nekoliko sati javne saobraćajnice.

Ozbiljno za kraj

Između prvog i drugog dela koncerta prikazan je odličan dokumentarni film o Antonu Brukneru, austrijskom kompozitoru iz XIX. veka koji je po mišljenju Bečlija na međunarodnoj muzičkoj sceni zapostavljen. Brukner je rođen pre 100 godina, a prvi put je jedna njegova kompozicija uvrštena i u program Novogodišnjeg koncerta.

Ranijih godina se na kraju uvek izvodilo ponešto šaljivo, iznenađujuće. Ovom prilikom je Tileman odlučio da bude ozbiljan, obratio se publici biranim rečima o ratovima koji potresaju današnji svet, naglasio da lepota muzike može da bude protivteža, predložio da na melanholične zvukove slavnog valcera „Na lepom plavom Dunavu“ svako razmisli na šta ga asocira. Smatram da su to bile prave reči uz maestralnu muziku.

Kamera je samo ovlaš preletela preko prve galerije da bi pokazala da su predsednik države, predsednik vlade, vrh zemlje prisutni, a više je špartala po anonimnoj publici. I to je gest koji pozdravljam i na takav način se pokazuje demokratičnost jednog društva.

Tagovi:

Beč Ivan Ivanji Novogodišnji koncert Tradicija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

Evropska nagrada Novosadskom džez festivalu

Novosadski džez festival dobio je evropsko priznanje za muzičke festivale, jednoglasnom odlukom žirija

Kultura

19.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Prvi ovogodišnji festival u Beogradu koji izgleda kao festival

Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice

Kultura

19.novembar 2026. S.Ć.

Nova galerija SANU: Izložen izbor radova akademika dobijenih na poklon

SANU otvara prvi od tri nova prostora izložbom radova Zore Petrović, Ljubice Sokić, Predraga Peđe Milosavljevića, Stojana Ćelića, Mladena Srbinovića, Milice Stevanović, Save Halugina i Miodraga Tabačkog - izbor od 250 radova dobijenih akvizicijom

Pozorište

18.novembar 2026. Marina Milivojević Mađarev

Razgradnja malograđanskog uma

Kabuki, Ansambl Bele Pintara, Festival “Desiré Central Station”

Knjige

18.novembar 2026. Goran Stojanović

Politička anatomija jedne iščezle mogućnosti

Dejan Jović, Otpor intelektualaca, Akademska knjiga, Novi Sad, 2025.

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure