

Kultura
Srpski film „Ratno podne“ na festivalu angažovanog filma u Madridu
Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Večiti mangup sa Čubure ili Dorćola, ponekad preobučen u kostim seljaka, radnika ili Roma – sve prema zahtevima uloge koju je tumačio – najčešće bez kinte u džepu, bitanga sa nadom u bolje sutra, spreman na laž, krađu i prevaru, čovečuljak koji vodi neravnopravnu bitku sa najvećim i najsurovijim ološem, za malu meru ljudskog dostojanstva i još manju meru najnužnije egzistencije, ukratko luzer ali prepoznatljiv kao čovek dobrog srca. Zato su ga voleli i još ga uvek vole
Na vest da je Bora Todorović umro pojavilo se veoma mnogo izjava. Javili su se i znani i neznani. Sa posebnim zanimanjem čitao sam izjave ovih drugih. Bilo je tu i nespretne patetike, ali ni u jednom slučaju nije nedostajalo iskrene tuge. Između tih izjava našao se i predlog da se napravi stilizovani lik koji bi imao karakteristike Bore Todorovića i mogao bi da bude oslikan na bedžu ili da u plastičnom obliku postane figurica koja se veša za svežanj za ključeve i da kao takav možda zauvek zameni onog starog i zaboravljenog vrapca koji je nekada simbolizovao Beograd.
Beograđani su shvatili da je Bora bio dobri duh njihovog grada. Oni su ga kao takvog upoznali i zavoleli odlazeći na njegove predstave, gledajući ga u filmovima, na televizijskim ekranima. Bora je bio omiljeni junak iz njihove mašte, mešavina Čaplinovog Malog delije i Petra Pana. Večiti mangup sa Čubure ili Dorćola, ponekad preobučen u kostim seljaka, radnika ili Roma – sve prema zahtevima uloge koju je tumačio – najčešće bez kinte u džepu, bitanga sa nadom u bolje sutra, spreman na laž, krađu i prevaru, čovečuljak koji vodi neravnopravnu bitku sa najvećim i najsurovijim ološem, za malu meru ljudskog dostojanstva i još manju meru najnužnije egzistencije, ukratko luzer ali prepoznatljiv kao čovek dobrog srca. Zato su ga voleli i još ga uvek vole.
Bora svojim delom peva pesmu o nepobedivosti beogradskog humora koji će uvek ispratiti i najteže nevolje i sačuvati optimizam. On to ne bi mogao izraziti da nije u svom životnom iskustvu imao ili bio svedokom mnogih prizora u kojima je docnije učestvovao kao glumac. Zato je on bio stalni graditelj. Malo je poznato da je nekoliko puta iz početka počinjao svoj privatni život i svoju karijeru. Ne zna se koliko je stanova adaptirao, koliko kuća izgradio, seleći se iz grada u grad, iz jedne zemlje u drugu. Imao je sjajan instinkt da zaštiti svoju porodicu i zato je vredno i uporno obnavljao svoj dom. Upornost, čestitost, iskrenost uz vedar duh – to je moglo da nosi potpis Bore Todorovića. A o glumačkom talentu neću ni slova. Imao ga je – onoliko… Ne vredi pričati.


Antiratni animirani film Rastka Šejića „Ratno podne“ uvršten je u program 10. Međunarodnog festivala filma demokratskog sećanja FESCIMED u Madridu


Časopis „Polja“ objavljuje knjige En Kason već više od decenije, a priprema i novu. Zbog Nobelove nagrade, sad obnavlja izdanja dve knjige. U knjižarama trenutno nema ni jedne


Komisija za dodelu Nobelove nagrade obrazložila je da je En Karson dobila nagradu „zbog svog smelog i inovativnog opusa koji je, kroz razigran dijalog sa klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za savremenu književnost“


“Ovo je muški svet. Pozicija žene je krhka, lomljiva, baš kao i nos žene koji je razbio gradonačelnik, polomljena vilica studentkinje u Novom Sadu. Kao telo žene kad je tema abortus ili natalitet, kao svaka situacija koja tretira ženu kao objekat”


Povodom ponovljenog izdanja: Mihael Bulgakov,
Život gospodina De Molijera, Bratstvo licemera,
Zepter Book World, Beograd, 2026, prevod Milan Čolić
Predizborna kampanja i političko nasilje
Stvarne žrtve i Vučićevo glumatanje Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve