
Izložba
Napor za ponovnim uspostavljanjem emocija
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
U Rači kod Bajine Bašte, tamo gde se u srednjem veku čuvala pismenost i književnost, uređuje se Muzej ćirilice s namerom da istoriju srpskog pisma predstavi najnovijom tehnologijom
Zgrada nekadašnje škole u Rači kod Bajine Bašte postaće Muzej ćirilice. Portal RINA izveštava da su u decembru okončani radovi na kompletnoj rekonstrukciji zgrade, kako bi se prilagodila budućoj nameni.
Siniša Spasojević, inicijator i rukovodilac ovog projekta objašnjava za „Vreme“ da je Rača pravo mesto za ovakav muzej.
„Projekat je zasnovan na priči o prepisivačkoj školi u manastiru Rača za vreme Osmanlija, kad je tu boravio najveći broj monaha prepisivača koji su, prepisujući ih, sačuvali veliki broj vrednih srednjovekovnih knjiga. Čuven je Kiprijan Račanin koji je sastavio Bukvar slovenskih pismena 1717. godine i stvorio prva pravila srpske versifikacije.“
Siniša Spasojević podseća da je za vreme Drugog svetskog rata u manastir Raču sklonjeno „Miroslavljevo jevanđelje“, rukopis najlepše srpske ćirilice, što je „takođe razlog da baš mi napravimo ovaj muzej“.
Najavljuje da će buduća postavka muzeja obuhvatiti „celu istoriju ćirilice u kojoj će akcenat biti upravo na tradiciji prepisivačke škole, planiramo da priča o tome ima poseban prostor u muzeju“. O svemu će se, kaže, „konsultovati sa profesorima i akademicima iz Nacionalnog saveta za kulturu“.
Novac za Muzej ćirilice, 17 miliona dinara, dobijen je na konkursu Ministarstva kulture „Gradovi u fokusu“, Spasojević kaže da je projektna dokumentacija za drugu fazu radova već spremna i da je Opština Bajina Bašta konkurisala i za nastavak, „kako bi ove godine izgradili amfiteatar, tematski park s info tablama i kako bismo nabavili potrebnu opremu za Muzej“.
„Planiramo da postavka u što većoj meri bude prilagođena potrebama savremenih posetilaca i da uz korišćenje najnovijih tehnologija Muzej ćirilice bude pored kulturne institucije, sa posebnim programima okrenut deci i mladima”, navodi Siniša Spasojević.
Napor da se od emocionalne pustoši dođe do živosti, tema je u izložbe poljske umetnice „Odmrzavanje osećanja“ Malgožate Njeđelko u CZKD-u
Tonino Picula je u Strazburu govorio i o odnosu Srbije prema svom kulturnom nasleđu, a Evropski parlament je slučaj Generalštab ocenio kao rastuće političko mešanje u sistem zaštite
„Plakati“ Rastka Ćirića u Muzeju primenjene umetnosti, osim što najavljuju neki kulturni događaj, ujedno i pripovedaju o dešavanjima na našoj sceni proteklih decenija. Otud i kovanica u naslovu koja ih opisuje
Danas se različiti oblici filmske pop kulture – koji su dugo bili marginalizovani – sve više priznaju kao autorski. Upravo pop kultura, kao “kulturna koža”, prvi sloj, često najviše govori o nama. Slično se dešava i sa žanrovskim filmom – njegova varijanta umetničkog žanra ili takozvanog “uzdignutog žanrovskog filma” trenutno doživljava izvanredno vreme
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve