img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sarajevski festival

MESS ili čudo normalnosti

12. oktobar 2016, 20:37 Marina Milivojević-Mađarev
foto: nikola blagojević
Copied

Više od sličnosti u koncepciji dva festivala, zajedničko Bitefu i MESS-u jeste težnja da u svojim sredinama čuvaju, neguju i stalno proširuju vidike građanskog, urbanog društva

Festival MESS se pod nazivom Festival malih i eksperimentalnih scena Jugoslavije (MES) pojavio pre 56 godina. Stvoren je na talasu prihvatanja drugačijeg i alternativnog u ondašnjoj Jugoslaviji. Na samom početku, u prvih deset godina, MES je prezentovao postavke domaćih i inostranih pisaca, ali sa netipičnim, pa i alternativnim tekstovima ili novim pristupima klasičnim tekstovima. Takođe, festival je imao uvek u gostima i poneku međunarodnu trupu, što je omogućavalo da se domaća ostvarenja sagledavaju u širem, uglavnom Evropskom kontekstu. Time što je uspešno i kontinuirano promovisao novi pristup drami i teatru, MES je bio svojevrsna najava Bitefa, čije će prvo izdanje biti u septembru 1967. godine. MES je predstavljao festival malih i eksperimentalnih scena u Jugoslaviji sa ponekim gostovanjem iz inostranstva, dok je Bitef bio sav sazdan od novih tendencija iz sveta sa ponekom reprezentativnom predstavom iz zemlje. Dva festivala su živela svoja paralelna i komplementarna života na teatarskom prostoru SFRJ, kao dve prave koje su jedna u odnosu na drugu bile pod pravim uglom – to je tada bilo normalno.

Međutim, od vremena ratova tokom devedesetih godina prošlog veka situacija se drastično menja. MES postaje simbol kulturnog otpora opkoljenog grada. Nakon ratnih godina festival preuzima mlada ekipa predvođena Dinom Mustafićem i festival preuzima ulogu kulturnog misionara i dopunjuje naziv u sadašnji MESS. Danas je MESS pandan Bitefu u BiH. U glavnom programu su predstave iz sveta. Evrope i regiona, sa pokojom domaćom predstavom. Festival ima poseban blok posvećen pozorištu u BiH i regionu (Bitef ima Bitef izlog), a ima i mali MESS posvećen najmlađima (uslovno rečeno pandan bi mu mogla biti Bitef polifonija). Međutim, više od sličnosti u koncepciji dva festivala zajedničko Bitefu i MESS-u je težnja da u svojim sredinama čuvaju, neguju i stalno proširuju vidike građanskog, urbanog društva hrabro preispitujući sami sebe i ideju šta je to pozorište, koji je njegov smisao ovde i danas. Sloboda umetnička i duhovna je normalna stvar i na MESS-u i na Bitefu.

DVA GALEBA: Upravo zato što su tako otvoreni za ispitivanja slobode oba festivala su podložna stalnim kritikama i preispitivanjima. Oba festivala godinama prate rasprave da li je ta i ta predstava bitefovska (Beograd), odnosno ima li joj mesta na repertoaru MESS-a (Sarajevo). Takva diskusija zadesila je ove godine na MESS-u predstavu Galeb u postavci slavnog mađarskog reditelja Tamaša Ašera, u izvođenju Katona Jozef Sinhaza. Reč je o izuzetnom reprezentu tzv. nevidljive režije, onoj režiji koja ide iz teksta, iz odnosa među likovima i dramske radnje. Gledajući interpretaciju sjajnih glumca biće vam sasvim jasno da je Trepljev smušeni, nesigurni mladi provincijalac koji je imao izvesnog talenta (o čemu svedoče i Dornove reči), ali koji nije uspeo jer nije imao podršku i ljubav onda kada mu je bila potrebna. Razumećete da je Nina zdrava, čulna i ambiciozna devojka koja je platila visoku cenu svog mladalačkog zanosa trivijalnim Trigorinom. Takođe, biće vam jasno da Arkadina nije loša osoba, ali ima previše veliki glumački ego, smatra da je pozorište u kome ona igra jedino pravo pozorište i jednostavno ne može da prihvati da može postojati i nekakvo drugačije pozorište, te stoga „mora“ da upropasti predstavu svoga nesigurnog i nesrećnog sina. Radnja je lako, diskretno, ali vrlo dosledno prebačena u savremeno doba jer je Čehov i dalje savremeni i svevremeni pisac. To je tako prirodan, tako normalan zaključak nakon gledanja Ašerove predstave. Moram da istaknem da odavno nisam videla da se u pozorištu sa toliko skrupula i obzira reditelj i glumci odnose spram stila u kome je napisan Galeb i tako temeljno, produbljeno, a ipak naizgled lako igraju komplikovani odnosi među likovima. To predstavlja veliko i izuzetno prijatno teatarsko osveženje nakon čitavog niza postavki velikih dela klasika koja su se gušila pod teretom rediteljskog koncepta (čitaj ega).

Sasvim je drugi slučaj sa postavkom istog teksta koji je radio Oskaras Koršunovas u produkciji OKT/Vilniaus miesto teatras. On odbacuje sve što je pozorišna iluzija i tretira teatarsku igru kao takvu. Glumci i publika su deo iste igre, deo istog prostora. Ovo je jedna izuzetno zahtevna i dosledna predstava koja traži i od publike i od glumaca punu koncentraciju i potpuno mentalno učešće tokom nekoliko sati. Ove dve postavke Galeba mogli bismo da tretiramo kao koncepcijsku osnovu festivala koji se bavi novim teatarskim formama, ali i novim sadržajima.

KULTURA I SLOBODA NISU GEOMETRIJA: Na takmičarskom delu festivala mogli smo da vidimo vrlo intrigantu savremenu plesnu predstavu koja pokret tretira vrlo koncentrisano i svedeno (Ispravak u produkciji VerTeDanceo.s.dance WATCH), pozorište u kome zajedno stvaraju lica ometena u razvoju sa iskusnim profesionalcima (Iza kulise biskvit zemlje u produkciji Touretteshero), spoj ritualnog, lutka pozorišta i teatra pokreta (Dom Eros Vjera u produkciji Med a prach ), rekontekstualizacija klasike avangarde (Kralj Ibi SNG drame Ljubljana), preispitivanje savremene meksičke istorije kroz verbatim (Zvuk vatre Lagartijas Tirades al Sol). Tačka susreta festivala MESS i Bitefa je predstava Rodoljupci Narodnog pozorišta u Beogradu. Predstava koja pozorišnim sredstvima podvlači crtu ispod delovanja lažnih rodoljuba nailazi na sjajan i snažan odjek u čitavom regionu. U Sarajevu su nagrađeni Zlatnom maskom, po odluci žirija lista „Oslobođenje“.

Festival MESS u Sarajevu završen je u nedelju, a u ponedeljak u podne proglašen je pobednik festivala – Kralj Ibi: Gran pri za najbolju predstavu, Zlatni lovorov vijenac za najbolju režiju (Jernej Lorenci) i za najbolje glumačko ostvarenje (Jernej Šugman). Pedeset šesto izdanje ovog festivala trajalo je deset dana (od 30. oktobra do 9. oktobra) u toku koga su prikazane predstave iz Češke, Mađarske, Slovenije, Slovačke, Velike Britanije, Italije, Litvanije, Meskiska, Francuske, Sirije, BiH, Srbije, Hrvatske, Nemačke i Makedonije. U okviru OFF MESS-a u okviru projekta „Regionalna mreža akademija“, studenti sa umetničkih akademija sa celog prostora bivše Jugoslavije sarađivali su na postavkama novih dramskih tekstova mladih dramskih pisaca. Novina ovogodišnjeg festivala je MESS Market. To je produkcijska platforma pokrenuta s namerom da promoviše regionalne projekte iz oblasti scenskih umetnosti i omogući uspostavljanje regionalnih, ali i EU koprodukcija. Dugoročni cilj ove platforme je stvaranje pozitivne klime za uspostavljanje regionalnog Fonda za scenske umetnosti. Ove godine na MESS Marketu svoje zamisli su izložili Tanja Šljivar, Tanja Miletić-Oručević, Umetnički kolektiv „Moving Island“, Andraš Urban, Mirjana Medojević i Oliver Frljić.

Zato što postoji već 56 godina (i uspešno je preživeo sve državne, političke, nacionalne i vojne turbulencije) mi koji se bavimo kulturom na ovim prostorima MESS tretiramo kao normalnu pojavu za život kulture grada Sarajeva. Međutim, ono što je za nas koji se bavimo kulturom „normalno“ nije normalno uvek, svuda i za svakoga – kultura i sloboda nisu geometrija. Povodom predstave Olivera Frljića Vaše nasilje, naše nasilje podigla se velika frka – Frljić je optužen da je vređao verska osećanja katolika i muslimana u BiH. Stigle su pretnje koje su direkciju MESS-a nagnale da predlože interno izvođenje predstave za članove žirija. Međutim, sarajevska publika i pozorišne kolege su se okupile ispred pozorišta i zahtevale da vide predstavu. Publika je ušla u pozorište i odgledala predstavu. Ona je odbila da skandal-majstore tretira kao normalnu pojavu, u bilo kom smislu značenja te reči, a MESS se dokazao kao veliki i značajan festival koji svoju sredinu čini psihički zdravijom i prisebnijom (normalnijom) nego što bi ona bila bez njega. Ko zna, možda ipak u nekom trenutku principi društvene normalnosti počnu da važe kao pravila geometrije?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što Uprava odbila da nagradi njihove kolege nelojalne Vučiću

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure