

Iz novog broja
Zašto Miljenko Jergović više ne krade knjige
Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici




Jučerašnjim uličnim performansom, Delegacija Evropske unije najavila je početak rada Evropske kuće u Beogradu, koja se otvara zbog povećanja potreba za kontaktima i saradnjom između Srbije i EU
Dosadašnji EU info u Beogradu u ulici Kralja Milana, postao je Evropska kuća u Knez Mihailovoj ulici, u prostoru nekadašnje galerije “Progres“. Razlog je povećanje potreba za kontaktom i saradnjom EU i Srbije.
Ovu promenu najavila je Delegacija Evropske unije juče, uličnim performansom u kome su učestvovali brojni umetnici prikazujući evropske vrednosti na pet tačaka u glavnoj beogradskoj pešačkoj zoni.

Umetnice Jana Danilović i Aleksandra Petković slikale su na platnima ispred Fakulteta likovnih umetnosti, nastupala je i prva romska ženska muzičko plesna grupa Pretty Loud, dok su glumci Plavog pozorišta i DAH teatra odigrali predstave.


Glumac i profesor Ivan Jevtović, koji je bio moderator programa, rekao je medijima da Evropska kuća za njega lično znači „mogućnost da i ovako mogu da komuniciram sa kolegama u Evropi, da se udružujemo u neke zajedničke sinergije, neke projekte koje bi donele novi benefit i nove spoznaje kako za nas lično umetnike, tako i za naše buduće pokolenje i publiku. Jedna sjajna stvar u kojoj sam vrlo ponosan što učestvujem“.
Zvanični početak rada je u septembru, a program je za svakog.
Za početak, prostor Evropske kuću će ulepšati izložba radova umetnika iz Srbije, Švedske, Austrije, Hrvatske, Francuske i Ukrajine. Pod sloganom „Evropa je naša kuća“, umetnici će pripremiti dela koja slave evropsko kulturno nasleđe, pokazujući da razlike zajedno grade Evropu kao zajednički dom svih nas. Izložba će biti otvorena od 5. do 12. septembra.
Od 23. do 27. septembra je Evropska nedelja mogućnosti u kojoj će zainteresovani moći da se upoznaju koje vrste EU podrške su im dostupne u oblastima poput preduzetništva, obrazovanja, kulture i civilnog društva. Ove godine, moto Nedelje mogućnosti je – Možeš i ti.
Planiran je i tradicionalni Festival evropskog filma od 13. do 19. septembra.
Svakog 26. septembra, obeležavamo Evropski dan jezika. U Evropi živi 700 miliona ljudi, koji govore na desetine različitih jezika, a poznavanje što većeg broja jezika najbolji je način za razumevanje drugih kultura. Ove godine, tema proslave je „Jezici za mir“.
Dan kasnije, u petak 27. septembra, Evropska kuća biće deo još jedne tradicionalne manifestacije – Evropske noći istraživača. Ova proslava nauke svake godine skreće pažnju na važnu ulogu koju istraživači imaju u poboljšavanju svakodnevnog života i koliko rad u nauci može biti zanimljiv.
Subote su posvećene najmlađima, koji će kroz kreativne radionice moći da se upoznaju sa starim zanatima, sada delom kulturnog nasleđa. Kroz igru olovke i papira, oživećemo stare zanate poput kujundžije, abadžije, pintera, skeledžije, sarača, časovničara, opančara…
Naravno, osim kulture,
I, kako piše na sajtu, Evropska kuća je „Mesto gde možete da razgovarate, pitate, učite, steknete nove veštine i znanja, upoznate nove kulture, saradnike, prijatelje, vodite debate o različitostima i politikama, ali i mesto gde baš vaš glas može da se čuje! Mesto gde se susreću ljudi, kulture i ideje.“


Pisac Miljenko Jergović za „Vreme“ priča o knjizi „1983“ gde se sudara sa 17-godišnjim sobom. I pomalo priča o nama, društvu i politici


Shodno Pravilniku o nagradi „Dr Špiro Matijević“, žiri je naknadno uvrstio u finale četiri knjige među kojima i studiju „Srpska kultura dvadesetog veka“ Petra Pijanovića, koju je i nagradio sa 15.000 evra


Festival dokumentarnog filma DOK je među malobrojnima koji su održani i prošle godine. U ovogodišnjem programu je 19 premijernih filmova, a među njima samo jedan domaći


Vojislav Šešelj je na TV Informer rekao da je Olivera Marković, majka "blokadera" Gorana Markovića, kako je nazvao ovog velikog reditelja, bila ljubavnica gestapovskih oficira. Da li će Narodno pozorište reagovati i odbraniti istoriju srpskog teatra, pita Željko Hubač


Snimanje je bilo kao neki začarani krug, napišete scenario inspirisan stvarnošću, a onda, pokušavajući da je rekonstruišete, ona se prelije u neku novu stvarnost koja se dešava prvi put. Jedno inicira drugo i rađa novi, neponovljivi trenutak
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve