img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Evolucija /Evolution/

02. avgust 2001, 00:11 Maja Uzelac
Copied

Režija: Ajvan Rajtman; Uloge: Dejvid Duhovni, Džulijen Mur, Orlando Džons, Šon Vilijam Skot, Den Ejkrojd, Ted Livajn

Evolucija počinje scenom u kojoj mladi entuzijasta, čija je životna ambicija da postane vatrogasac, pod okriljem noći vežba za sudbonosni ispit. U spasavanju lutke iz vatre i ekstatičnom urlanju uz to pripadajuće monolog-liste /“Don’t you die on me!!!“, „She’s gonna make it!“…/ prekida ga drski upad meteora s očiglednim pretenzijama na isti lokalitet.

Kraj filma je, sumnje nema, pisala ista Midina ruka: pre same odjavne špice, široko nasmejane zvezde filma zamahaće nam isped očiju kutijama Head and Shoulders šampona, u prekookeanskom reklamnom maniru koji bi i najvećem marketing tezgarošu najzaostalijeg dela Evrope bio, po intimnom ubeđenju, ispod časti.

Vidimo, svega tu ima: i pionirskog duha, i manijakalnosti, i bezobrazluka, i originalnog ludila. Na samom pragu čuda bio je, dakle, projekat pod imenom Evolucija, kad ga je jednom davno počeo, hajmo pretpostaviti, mlad i naložen pisac-zaluđenik. No, neće to baš tako lako u opreznom Holivudu: na vrata su utom za svaku sigurnost i uklanjanje rizika, ušetala još dva pisca, pa Dejvid Duhovni, pa Ajvan Rajtman. Prvoj dvojici fali materijalna podrška za treći bazen pri zdanju na Mauiju. Dejvid Duhovni je Dejvid Duhovni. Rajtman pati od depresije povodom Šest dana, sedam noći, Dana očeva, Juniora i, uopšte, svoje karijere tokom poslednjih tuce i po godina. Opasno je nostalgičan i gleda Isterivače duhova I i II po šest puta dnevno, dok ga unutrašnji glasovi bodre: „Možeš ti to! Opet! Još /bar/ jednom! Sad!“Rajtman skače sa kauča i hvata se za slušalicu.

U procesu imenom panspermija, teorija kaže, život /na planeti bez života/ može da nastane kada meteor udari u istu. Dalje od najjednostavnijih organizama, procesom evolucije, je li, nastaju sve veći monstrumi. U slučaju planete Zemlje, sa ishodištem u krvoločnoj vrsti Homo sapiens. E, sad, u filmu je meteor rešio da se napravi lud povodom nezgodnog fakta da je pao na planetu na kojoj već ima života. Te će nam podariti još jedan, paralelni, ciklus evolucije. Koji ovaj put neće trajati pet biliona godina. Nego mesec dana.

Tako iz ameba nastaju crvi, iz ovih džambo-insekti, aligatori i dinosaurusi, pa mutanti I-Ti-tipa tužnih očiju, kojima iz usta raste pregladneli lešinar, pterodaktili i tehno-gorile sa vampirskom vilicom. I uopšte, bilo šta što pravda najnoviji geg sa rektumom i uro-genitalnim traktom koji je nekom od scenarista-bazendžija upravo pao na pamet. Na ovaj način, pogrešno uverenje da treš-estetici ne treba sistem, Filu Tipetu, dizajneru čudovišta, pruža jedinstvenu priliku da proda odjednom celu zalihu restlova koju je imao na lageru iz prethodnih projekata. Rajtman je očito kupovao dizajn na kubni metar.

Jer njemu je izgleda jedino bilo važno da mu pruže neophodne sastojke za Ghostbusters III: troje pseudo-naučnika, silu koja preti da pokori svet, generala-zlikovca čija je jedina namera da uništi trio pozitivaca, potencijalnu ljubav za glavnog junaka, ogromnu bezobličnu masu i neobičan lek za bezizlaznu situaciju. Prema receptu iz davno zaturenog kuvara. Ali, pogrešno bi bilo zaključiti da mu nisu rekli da je sada drugo vreme. Zašto bi inače uposlio kuvanu nogu poteklu iz fensi-serije? Zbog čega bi mislio da je neophodno da nekome hirurzi izvlače insekta iz dupeta? Da se neko lupa vatrogasnim crevom između nogu? Da se zlikovačka bezoblična masa napada klistirom? Zašto bi se frljao animacijom ko da mu od nje život zavisi? Da, sve govori o tome da je autor bio uznemirujuće svestan vihora prohujalog od doba Isterivača duhova.

U tom uznemirenom stanju je, tako, prevideo i možda najzabavniju mogućnost koju je postavka nudila: šta bi bilo kad bi naši junaci sačekali još nekoliko dana da evolucija vanzemaljaca odmakne jedan stepen: da li bi onda nastali ljudi? I kakvi? Neki specijalni vanzemaljski sa lešinarom iz usta, ili pak obični, ovakvi kao mi, kao što su im i dinosaurusi bili kao naši?

No, kako taj deo u Evoluciji ne postoji, vratimo se na ono što postoji. A ono što postoji svakako neće biti lik koji tumači Džulijen Mur, jer se teško može smatrati postojećim neko čija je jedina osobina da pada i sapliće se unaokolo. To neće biti ni lik u tumačenju Duhovnija, jer je Duhovni propustio priliku da ga napravi. Ali to bi mogle da budu scene kao što je ona u kojoj Duhovni, čitajući periodni sistem elemenata sa majice /!!???!!/ Džulijen Mur, dolazi do nedvosmislenog otkrića da za opake vanzemaljce definitivno i neopozivo mora biti smrtonosan upravo – selen??? Ili, odmah potom, scena u kojoj dva debela morona koji teško da znaju da se potpišu obaveštavaju nas, a još zanimljivije, i naše ozbiljne naučnike svetskog kalibra, gde se može naći selen. Selenijum-sulfat je, naime, apsolviraju momci, aktivni sastojak šampona protiv peruti, i to ne bilo kog, već onog marke Head and Shoulders.

A to su, neka vas ne bude sramota da priznate, momenti zbog kojih idete u bioskop. Makar pre toga proveli sat i po u društvu Kuvane Noge, Saplićuće Žene, Džinovskog Dupeta i Nostalgičnog Ostarelog Isterivača Duhova.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Beogradska filharmonija

25.januar 2026. S. Ć.

Sindikat muzičara: Ministarstvo kulture postupa mimo zakona

Sindikat muzičkih umetnika u otvorenom pismu poručuje Ministarstvu kulture da poštuje zakon i da raspiše konkurs za direktora Beogradske filharmonije, jer izbor Bojana Suđića nije po zakonu

Berlinare

25.januar 2026. S. Ć.

Festival u Berlinu: Iz Srbije „Imaginarni brojevi“ i dve koprodukcije

„Imaginarni brojevi“ je prvi kratki igrani film koji će se iz Srbije takmičiti u Berlinu nakon osam godina. Na Berlinalu će biti i dva filma u kojima je Srbija koproducent

Kultura sećanja

25.januar 2026. S. Ć.

Kome smetaju spomenici Pekiću i Narodnim herojima

Ovog vikenda u Beogradu oskrnavljena su dva spomenika: Borislavu Pekiću na Cvetnom trgu i Narodnim herojima na Kalemegdanu. Obesna mladež, desničari, ili vlast – ko je kriv

Država i film

25.januar 2026. Sonja Ćirić

Da li će reditelji i producenti doći na panel Filmskog centra i NAFFIT-a

Filmski centar Srbije pozvao je reditelje i producente na panel koji na Zlatiboru organizuje sa NAFFIT-om, Nacionalnim festivalom filma i televizije za "lojalne i podobne", koji je, kao i cela filmska branša, prošlog septembra bojkotovao

Ministar kulture

23.januar 2026. Sonja Ćirić

Zaposleni Republičkog zavoda: Ministar Selaković nam preti zbog Generalštaba

Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite

Komentar
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Blokada Filozofskog fakultta u Novom Sadu

Komentar

Šta bi naprednjaci dali da su Jelena Kleut

Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure