

Narodno pozorište
Zašto je Narodno pozorište odložilo studentski festival
Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Srpska policija ove godine redovno čita lektiru. Posle Šilerove u Zemunu, na red je došla Brehtova na Ceraku. Gradivo je ovoga puta još teže jer u Zemunu stanari nisu bili kod kuće, dok je u Brehtovoj bio okupljen čitav odbor za doček. Gospodin Šljivančanin uhapšen je posle opsežne akcije koja je uključivala i tuču sa njegovim Braniteljima. Dim od suzavca, zapaljeni kontejneri, navijači FK Rad, povređeni policajci i blindirana vrata stana predstavljaju kratak siže ove priče. TV B92 je najdetaljnije pratila razvoj događaja dok je tokom akcije gost na BK televiziji bio ministar Tadić. Na kraju, videli smo ekskluzivan snimak gde uhapšeni sprinta ka džipu u pratnji specijalaca. Bilans povređenih nam govori da je policija izvukla deblji kraj, trudeći se da akciju sprovede bez kolateralne štete. Takozvane patriote kamenovale su policiju u svom nemoćnom besu, pa je izgledalo da ova svesno trpi batine da ne bi dobila epitet ustaša ili izdajnika.
Tako smo ponovo stali na zelenu granu sa Amerikancima, a u Grand šou programu na Pinku svedočili smo istorijskom estradnom pomirenju sa BiH. U rubrici gde se zvezde nadpevavaju, zagrljene su se pojavile Vesna Zmijanac i Hanka Paldum. Pošto su razmenile brojne hitove iz karijere, na kraju su otpevale programske pesme: „Daleko bilo da se posvađamo“(Hanka) i „Ti u meraku, ja u bedaku“ (Veki Zmiki). Posle je aplauzima glasala publika – Veki je svoj glas domaćinski dala Hanki, a ona ga sa suzama u očima podarila publici. Sve u svemu nerešeno – i u pevanju i u plakanju. Taman sam pomislio da je gotovo sa pričama o Alijinim mudžahedinima i Tuđmanovim bojovnicima, kad dođe finale Evropskog prvenstva u vaterpolu. Ne bih da se bavim prepričavanjem događaja, ali je neobično važno kako je on tretiran u ovdašnjim medijima. Prenosi na RTS-u i HRT-u bili su prilično korektni. Normalno je da postoji navijanje za svoje, ali su hvaljeni dobri potezi protivnika. Kada je počelo divljanje hrvatskih navijača reakcije komentatora bile su gotovo identične. Hrvatski komentator je čak bio i oštriji u osudi nesportskog ponašanja. Posebnu priču predstavlja specijalna emisija SOS kanala. Oni su u Kranju imali svog reportera, emitovali su dosta, gotovo nemontiranog, materijala i detaljno preneli sliku vandalizma. Lošu montažu ili zanatske propuste gledalac u Srbiji može da proguta, ali patriotsku konotaciju teže. Poslednjih dana SOS daje priliku gledaocima da komentare šalju putem SMS-a. Bilo bi normalno da u situaciji povišene tenzije mediji budu obazrivi i ne dolivaju ulje na vatru. Umesto toga, neprekidno smo videli poruke sa toliko poznatim vokabularom mržnje. Znači ponovo – klanje, ustaše, ubi–zakolji, davljenje Hrvata, detalji oko šahovnice, ravnogorci, Mladić itd. Što se stila i pravopisa tiče – većina poruka neodoljivo podseća na one nepismene sms poruke koje je dobijao profesor Mimica sa Filozofskog fakulteta. Kao što znamo – patriote uvek kubure sa maternjim jezikom. Ko se posle toga iznenadio zbog divljanja po ulicama Beograda i Novog Sada – nije čitao lektiru poslednjih deset godina. Na kraju smo postali šampioni posle odličnog vaterpola, a najveću pažnju osvojili su divljaci u Kranju i Beogradu. U emisiji „Klopka“ na Pinku, tužno je bilo gledati osvajače zlatne medalje kako statiraju u priči o huliganima. Prema snimcima, svi ti klinci koji na majicama nose „srpske heroje“ i dižu ruku u vis dok skandiraju „ubi, zakolji…“ verovatno nikada u životu nisu sreli Hrvata, Albanca ili muslimana. Na televiziji godinama gledaju sportska nadmetanja i snimke ratova gde postoje samo ustaše, UČK, ili mudžahedini (eventualno estradne zvezde). Pošto su vize za Hrvatsku ukinute, sa obe strane granice predstoji hitan zadatak za medije – afirmacija i prezentovanje običnih-normalnih građana. Više od deset godina jedni drugima na TV ekrane po pravilu poturamo (čast izuzecima) samo ludake, ubice i psihopate. O svakodnevnom životu, problemima i uspesima običnih ljudi ne znamo gotovo ništa, a siguran sam da razmišljamo i živimo slično. Ukoliko se ovo otkrivanje ne dogodi – ostaćemo i dalje ograđeni svojim predrasudama sa novom generacijom besnih klinaca što bi opet da kolju Srbe ili Hrvate.


Narodno pozorište je zakazalo Festival studentskih predstava završnih godina pa ga odložilo, zbog usaglašavanja repertoara. Iz razgovora sa učesnicima, nameće se drugi razlog


Da je za stvaranje scenskog spektakla ponekad dovoljno imati vrhunske igrače i obrazovanog, promišljenog koreografa, poručuju „Snovi“, nova plesna predstava u Madlenianumu


Hrvatska književnica i novinarka Slavenka Drakulić preminula je u 77. godini. Drakulić je bila jedna od najprevođenijih hrvatskih književnica, rođena je u Rijeci 4. jula 1949. i živela u Zagrebu i Stokholmu. Karijeru je počela kao novinarka, nakon završenih studija komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za "Start", zagrebački nedeljnik "Danas" i NIN i bila jedna od novinarki koje su uvele feminističke teme u javnu raspravu. Tim povodom, podsećamo se njenog intervjua koji je ona dala za "Vreme" prošle godine


U kojem smeru će otići mladi i AI, odluči će njih dvoje, bez nas - kaže Darko Macan, autor knjige „Sutra“ u kojoj iz budućnosti priča o sadašnjosti


Premijera filma „Na točkovima zaboravljenih snova“ na Festivalu u Šangaju, i učešće sedam filmova na Festivalu u Puli, veliki su uspesi domaćeg filma. Pitanje je da li ih Filmski centar Srbije s pravom prisvaja
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve