img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Državna pomoć

Vodič kroz državu: Kako do zakonom zagarantovanog novca

06. jun 2025, 06:31 Marija L. Janković
Foto: Marija Janković
Tržište lažnih diploma
Copied

Trudničko, porodiljsko, roditeljski dodatak, sahrana, uništena imovina - tokom brojnih planiranih i neplaniranih događaja u životu građana Srbije, oni imaju zakonsko pravo da u pomoć pozovu i državu

Ideja ovog teksta nije – kako se okoristiti od države, već jednostavno kako naplatiti zakonski propisano pravo koje građanima Srbije, koji plaćaju brojne poreze za imovinu, ali i penziono i zdravstveno osiguranje, ostvaruju automatski.

Neka prava su zagarantovana i samom činjenicom da neko ima pasoš Srbije ili jednostavno – nemilim događajem.

Vodič za roditelje – kako do pomoći

Za porodicu koja čeka dete, lista troškova je predugačka, a svako ko pita “pa šta tu toliko ima da se kupuje” – znači da nema dete.

“Samo smo na kadicu, tetra pelene i neophodnu kozmetiku i lekove, vitamine za tih prvih mesec dana dali nekoliko hiljada evra”, priča Dejana Ilić iz Beograda za “Vreme”.

“A mislili smo da ćemo lako proći, jer smo sve pozajmili – krevetac, kolica, sve igračke, njihalice, gotovo sve stvari, silna čuda. Moj brat, koji je dobio dete dve godine ranije, nam je dao puna kola stvari, ali troškovi za bebu su i dalje veliki.”

Zato je veoma važno da novopečeni roditelji, čak i pre nego što im se dete rodi, dobro pročešljaju na šta sve imaju pravo, jer im novci od države neće stići na kućnu adresu, već će za njih itekako morati da se potrude i podnesu određenu dokumentaciju.

Trudničko i porodiljsko – kolika će mi biti plata?

Bitno je i da žene odmah znaju da imaju pravo na trudničko bolovanje, ukoliko su zaposlene, ali i ukoliko nisu.

Malo ko će na trudničkom zarađivati više nego pre, ali je važno da korisnice imaju informaciju da država nadoknađuje poslodavcu, odnosno njima, punu zaradu. Tako, za razliku od pravila od pre oko deceniju, žene koje idu na bolovanje pre trudnoće, a da je to pre devetog meseca, neće morati da sastavljaju kraj sa krajem. Jer, tada su dobijale samo 60 odsto plate.

Ipak, ona ne može samo da ode na bolovanje, već joj ovo pravo otvara ginekolog, prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Kada otvore bolovanje prvih 30 dana, biće im pokriveno 100 odsto plate, a uslov da i nakon toga dobijaju punu platu jeste da imaju godinu dana radnog staža. Plata će se računati tako što se vadi prosek za poslednjih godinu dana, a ako nije radila celu godinu, za nedostajuće mesece se računa minimalna zarada u Srbiji.

Dejana je, tokom trudničkog, radila u firmi i bila uredno prijavljena, pa nije imala problem da dobija punu platu. Ipak, neposredno pre nego što je zatrudnela je dobila unapređenje i veću zaradu, ali joj ona nije isplaćivana u punom iznosu – sve dok se nije vratila na posao jer se sve vreme obračunavao prosek prethodnih zarada, koje su bile manje.

Trudnice širom zemlje masovno su se žalile da im plate kasne tokom bolovanja. Razlog je što troškove plate trudnice nakon 31. dana bolovanja više ne plaća firma u kojoj radi, već država. Ipak, firma mora da pošalje Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje obračun zarade trudnice, a Fond utvrđuje visinu zarade. Odluku zatim dostavlja firmi, koja isplaćuje trudnici platu, a Fond refundira iznos poslodavcu.

Porodiljsko je manje komplikovano, a računa se da porodilje u Srbiji imaju pravo na 100 odsto zarade narednih 12 meseci, ali samo ako su godinu dana pre toga imale vezana primanja, navedeno je u Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Dodatni uslov je i da su radile 18 meseci pre otvaranja trudničkog bolovanja. U zbir plata ulaze i bonusi, nadoknada za prekovremeni rad ili stimulacije, što je veoma bitno za brojne žene koje tako primaju znatno veće iznose.

One žene koje nemaju ugovor o radu – su na muci. Reč je o radno angažovanim ženama po osnovu privremenih i povremenih poslova, ugovora o delu, autorskog ugovora, nezaposlenim, vlasnicama poljoprivrednog gazdinstva i poljoprivrednim osiguranicama. Njima se zarada obračunava tako što se prosek zarade u prethodnih 18 meseci podeli sa 1,5.

Preduzetnice nemaju pravo ni na doprinose za vreme trajanja porodiljskog odsustva, već će morati same da uplaćuju iznos za poreze i doprinose ili im u suprotnom neće teći staž na porodiljskom bolovanju. Nemaju pravo ni na porodiljsko bolovanje koje može da traje do dve godine ukoliko dobiju treće dete.

Roditeljski dodatak

Čim se dete rodi, treba se prijaviti za novac od države. Ovo je jednokratna pomoć koju dobijaju svi roditelji u Srbiji po rođenju deteta, stoji u zakonu o Finansijskoj pomoći porodici sa decom.

Za rođenje prvog deteta, majka ima pravo na pomoć države u iznosu od 500.000 dinara, koji se isplaćuje jednokratno, a dobija 7.500 dinara za nabavku opreme.

Da li smo dobili pola miliona nakon rođenja deteta? Nismo, i ne znamo kad ćemo!

Za drugo dete, država odobrava pomoć od 600.000 donara koja se isplaćuje u 24 rata, a za treće dete dobija se 2.280.000 dinara, što se isplaćuje u 120 mesečnih rata po 19.000 dinara.

Pored roditeljskog dodatka od države, mnogi gradovi i lokalne samouprave u Srbiji pružaju dodatnu finansijsku podršku porodiljama.

Tako se, na primer, u Beogradu izdvajaju sredstva za rođenje prvog, drugog i trećeg deteta, kao i za rođenje blizanaca.

Za prvo i drugo dete porodilja ima pravo na 10.000 dinara, a za rođenje trećeg deteta porodilja dobija 30.000 dinara. Ukoliko se rode blizanci, dobija se 25.000 dinara po detetu, odnosno 50.000 dinara za oba deteta. Za nezaposlene porodilje, grad Beograd je obezbedio davanje od 25.000 dinara jednokratno, bez obzira na broj prethodno rođene dece, dok socijalno ugrožene porodice dobijaju još 10.000 dinara.

U većini slučajeva, za obe pomoći je moguće prijaviti se u porodilištu, ali ukoliko to neko od njih ne uradi, potrebno je obratiti se lokalnoj samoupravi. Prijava za roditeljski dodatak se podnosi kada se prijavi rođenje deteta u porodilištu, piše na sajtu E-uprave.

Dejana se porodila u državnoj bolnici u Novom Sadu i nije imala problem da sve ovo naplati.

Naknada za sahranu

Pravo na naknadu troškova sahrane imaju oni koji su platili troškove preminulog korisnika penzije. Visina naknade u 2025. godini iznosi 76.369 dinara i isplaćuje je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Uz zahtev je Fondu potrebno priložiti i izvod iz matične knjige umrlih, račune o troškovima sahrane, fotokopiju lične karte podnosioca zahteva, kao i ček od penzije umrlog korisnika penzije.

Ovaj iznos ipak često nije dovoljan da se pokriju celokupni troškovi sahrane. Tako, prema kalkulaciji pogrebnih usluga u Beogradu,  osnovni i prosečni troškovi sahrane, pogrebne opreme i novog grobnog mesta iznose oko 130.000 dinara, a na to treba dodati i propratnu opremu, koja u zavisnosti od raspona cena, ovaj iznos može i da duplira. Ipak, ukoliko porodica već ima grobno mesto, troškovi su niži, a  manje sve košta u manjim mestima.

Ako vam poplavi ili izgori stan

Ako ostavite upaljenu ringlu ili zaboravite da zatvorite česmu, pa vas zatekne uništen deo stana – ne možete se nikome žaliti, osim ako nemate specijalno osiguranje, ali i oni će vam teško nadoknaditi štetu za sopstveni nemar.

Ipak, ukoliko se dogodi elementarna nepogoda, u koje spadaju poplave, zemljotresi, požari, možete da tražite novac od države, ali za to mora da bude ispunjeno nekoliko uslova. Prvi je da je Vlada Srbije utvrdila da je nastuplila elementarna nepogoda, a dalje se formira komisija koja utvrđuje štetu i po načelu solidarnosti svakom isplaćuje nadoknadu za uništeno što predstavlja i zakonsku obavezu države.

I kuće koje nisu legalizovane imaju isto pravo na nadoknadu, kao i oni objekti koji su legalni, ali će veću sumu dobiti onaj koji ima papire. Da bi se ovo pravo ostvarilo, potrebno je obratiti se sopstvenoj lokalnoj samoupravi i podneti zahtev. Slično je i za automobile.

Kada ti padne drvo na auto

Od elementarnih nepogoda treba razlikovati štetu koja nastaje, na primer, na automobilu koji je stradao tako što je na njega palo drvo. Oni koji imaju kasko osiguranje, moći će tako da se naplate, ali ukoliko automobile ošteti drvo sa privatnog poseda – štetu treba da nadoknadi vlasnik dvorišta ili placa.

Ukoliko je, pak, palo stablo sa površine koju održava preduzeće lokalne samouprave, za nadoknadu štete treba se obratiti njima. U Beogradu, na primer, to radi Zelenilo.

Igor Marković iz Beograda za “Vreme” kaže da je relativno brzo od Zelenila dobio nadoknadu, ali da je morao da im dostavi iz ovlašćenog servisa procenu štete.

Ono što Igor u prvi mah nije znao, a veoma je važno da bi se dobio novac, jeste da je neophodno da, kada vide da im je auto uništen, građani odmah prijave štetu. Potrebno je pozvati Servisni centar Beograda na broj 11011 ili pisati na [email protected] gde ćete dobiti precizna uputstva. Za naknadu je potrebno i da se ima zapisnik o nastaloj šteti.

Tagovi:

Nadoknada za dete Trudničko bolovanje porodiljsko bolovanje Državna Pomoć Roditeljski dodatak
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Nesreća

25.septembar 2026. R. V.

Nova ekonomija: U jaslicama u Vršcu jedno dete povređeno zbog obrušavanja dela plafona

U jaslicama „Park“ u Vršcu, koje pohađaju deca uzrasta do tri godine, obrušio se deo plafona, pri čemu su povređeni jedno dete i jedna zaposlena osoba

Ana Brnabić

Lični stav

25.septembar 2026. Dragan Radovančević

Osvrt na teoriju rasizma Ane Brnabić: Šta zapravo znači „ćaci“

Ne možeš sam sebi u ponedeljak da nadeneš ime ćaci i da se njime ponosiš, a da u petak to isto ime proglasiš za rasizam, što je na televiziji N1 u debati sa Mirjanom Nikolić učinila Ana Brnabić. Jedna od te dve izjave je neistinita, a nijednu od njih nismo napisali mi

Zoran Pašalić

Zaštitnik građana

25.septembar 2026. B. B.

Zoran Pašalić: Slučajevi policijske torture ad akta, žrtve ne sarađuju

Zaštitnik građana Zoran Pašalić je govoreći o snimcima policijske brutalnosti rekao da se oni ne mogu posmatrati izdvojeno iz konteksta niti da se na osnovu dela snimka izvode zaključci koji odgovaraju samo jednoj strani

Roze porez, kasica

Roze porez

25.septembar 2026. Isidora Cerić

Sporna reklama DM-a: Matematika je potrebna devojčicama da izračunaju koliko ih košta to što su žene

Kompanija DM je povukla reklamu sa influenserkom Dunjom Jovanić nakon burnih reakcija javnosti da se propagira ideja da devojčicama u životu ne treba matematika. Međutim, devojčice bi trebalo učiti da izračunaju koliko košta to što su žene

Policija

Hronika

25.septembar 2026. B. B.

U Ustaničkoj ulici zid od cigala se obrušio na automobile

Zid se obrušio na automobile koji su bili parkirani uz njega

Komentar
Počele predizborne debate na N1

Komentar

Brnabić vs. Nikolić: Košmarom protiv dijaloga

Pokušaj debate Ane Brnabić i prof. Mirjane Nikolić na TV N1 pokazao je još jednom ono, što se slutilo: funkcioneri SNS-a ne žele, ili nisu sposobni da vode civilizovan dijalog

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1864
Poslednje izdanje

Intervju: Milan Marić, glumac

Neće se završiti pukom promenom vlasti Pretplati se
Izbori ’26

Šta čeka Srbiju ako on postane premijer

Izbori ’26: Iz Rusije s ljubavlju

Predizborno treće oko

Mediji

Ima li života posle televizije

Požarevac pred izbore

Početak buđenja iz debele letargije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure