





U petak uveče, neposredno pred Noć muzeja, otvorena je nova stalna postavka Muzeja nauke i tehnike u zgradi nekadašnje električne centrale. Na ovom mestu na Dorćolu, neposredno iza Prve beogradske gimnazije, na uglu ulica Skenderbegove i Dobračine, publika u sređenom enterijeru sada može da vidi svakojake instrumente, alate, mašine i svakodnevne predmete koje su naučnici, inženjeri i zanatlije koristili u Srbiji tokom prethodna dva veka.
Mada stara zgrada električne centrale, koja sama po sebi predstavlja naučnu i tehničku baštinu Srbije, sa svojim oronulim spoljnim izgledom i starom fasadom, ne deluje nimalo reprezentativno, otvaranjem izložbe simbolično nazvane „Drugi krug“, ona je ipak postala jedan od najvećih izlagačkih prostora u Beogradu sa ukupnom površinom većom od 2500 kvadratnih metara. Muzej trenutno ima dva izlagačka prostora: Galeriju i Otvoreni depo muzeja.
U Galeriji, koja se nalazi u zgradi same elektrane, predstavljeno je više od 400 predmeta iz 25 zbirki koji su organizovani u četiri celine („Točak–mašina–motor“, „Komunikacija“, „Čovek i tehnika“ i „Mera i broj“). Otvoreni depo se nalazi u pomoćnoj zgradi gde su nekada bile radionice električne centrale. Sada se tu nalazi oko 300 eksponata, rekonstruisan je ambijent gradskog stanovanja u Srbiji pre elektrifikacije, kao i jedne stare štamparije.
Stalna postavka Muzeja, mada viđena po raznorodnim izložbama, sada kad je predstavljena na jednom mestu, odiše svežinom i budi „duh prošlih vremena“. Postavka je, kako kažu u Muzeju, „obogaćena dokumentima, fotografijama, audio i video materijalom iz muzejskog fonda“. Deo postavke ima i komponentu interaktivnosti, što se pre svega odnosi na eksponate koji su u Muzej stigli kroz saradnju sa Festivalom nauke, poput magičnog bilijarskog stola ili Ejmsove sobe koja se nalazi u dvorištu muzeja.
Inicijalno je, u okviru projekta koji se realizuje uz podršku Ministarstva kulture i pomoću sredstava iz NIP-a, bilo zamišljeno da se zgrada centrale rekonstruiše i dogradi za potrebe Muzeja po projektu arhitekte Borisa Podreke, ali pošto se to nije dogodilo, Muzej je sam počeo da koristi postojeći prostor. U prvom koraku, a kroz učešće muzeja i zbirki iz Zajednice naučno-tehničkih muzeja Srbije, u zgradi centrale u avgustu 2009. godine postavljena je izložba „Naučno-tehnička kulturna baština Srbije“.
Kako kažu u Muzeju, sadašnja izložba kao „izvod iz koncepta stalne postavke koji su uradili kustosi Muzeja u okviru Projekta rekonstrukcije i dogradnje“ predstavlja „drugi korak na putu ka realizaciji buduće stalne postavke“, te je stoga i nazvana „Drugi krug“. Moguće je da će u nekom od krugova muzej dobiti i konačan izgled. Kako saznajemo, opština Stari grad će pomoći da se u kratkom roku započnu radovi na sređivanju fasade, a biće i drugih poduhvata rekonstrukcije.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve