
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Agōgē osnivača: Doživotno u službi istine
Teo Teoharis, izvršni predsednik kompanije Agoge Ventures, o "agōgē" okviru koji ova kompanija koristi za razvoj osnivača
Ostavili smo snažan utisak i pred Evropskom unijom od čijih smo predstavnika dobili javno priznanje za napore koje činimo na usaglašavanju zakonske regulative u oblasti životne sredine

„Iza nas su tri izuzetno naporna, ali i izuzetno uspešna dana“, kaže ministar zaštite životne sredine i predsedavajući Konferencije, Saša Dragin. „Ministarska deklaracija, kojom su određeni prioriteti u oblasti zaštite životne sredine u sledećih pet godina, usaglašena je jedan dan pre početka konferencije, što se tokom svih prethodnih pet zasedanja nije dogodilo.“
„VREME„: Da li su svi unapred isplanirani zadaci, ipak, uspešno realizovani?
SAŠA DRAGIN: Donesena je odluka da se procesi ubrzaju i da se fokus stavi na propise i dogovore sa Konferencije, da se svi koncentrišemo i dosledno pridržavamo svega dogovorenog. Za sve ciljeve pomenute na Konferenciji neophodno je uspostaviti odgovarajući institucionalni i zakonodavni okvir kojim bi se omogućilo postizanje tih ciljeva. Uspostavljanje međunarodne saradnje, razmena stečenih znanja, komunikacija i aktivnosti u okviru regionalnih, svetskih i evropskih organizacija stvoriće neophodne uslove da se načini korak napred u oblasti zaštite životne sredine u panevropskom regionu. Nas tek čeka zajednički rad, dalje usaglašavanje zakonodavstva u oblasti životne sredine, čeka nas izgradnja kapaciteta i kontinuirano praćenje stanja životne sredine.
Istakli ste da bi rešavanju problema u oblasti zaštite životne sredine trebalo pristupiti beskompromisno i uz podršku što većeg broja učesnika.
Upravo to i jeste najvažnija poruka Konferencije: da sve zemlje zajedničkom akcijom i kroz zajedničke projekte ubrzano rade na postizanju napretka, jer kada god više zemalja radi zajednički na rešavanju nekog problema, to doprinosi sistematskom pristupu, samim tim i efikasnijem rešenju. Na primer, svaka od članica Evropske agencije za zaštitu životne sredine, ali i one zemlje koje će to tek da postanu (kao, na primer, države jugoistočne Evrope) trebalo bi da se pridržava pravila i preporuka za uspostavljanje sopstvenih sistema monitoringa, sakupljanja podataka i izveštavanja radi povećanja nivoa međunarodne uporedivosti informacija o životnoj sredini, što bi pomoglo u preciznijem uvidu u generalno stanje životne sredine. Monitoring životne sredine (radi prikupljanja informacija o njenom stanju) sigurno je najjače oruđe za procenu uslova i kretanja u životnoj sredini, ali i u procesu donošenja politike zaštite životne sredine i održivog razvoja i implementacije multilateralne procene u oblasti zaštite životne sredine u regionu UNECE.
Koliko je za Srbiju značajano to što se Konferencija održala baš u Beogradu?
Ovo je najveći skup još od samita nesvrstanih u Beogradu 1989. godine. Osim toga što se pokazala kao dobra zemlja domaćin, Srbija je ovim događajem uspela i da povrati respektabilnu poziciju u oblasti zaštite životne sredine. Ostavili smo snažan utisak i pred Evropskom unijom od čijih smo predstavnika dobili javno priznanje za napore koje činimo na usaglašavanju zakonske regulative u oblasti životne sredine. Za našu zemlju je jako važno što smo imali niz bilateralnih razgovora sa skoro svim delegacijama prisutnim na konferenciji. Potpisali smo i veliki broj bilateralnih sporazuma u raznim oblastima važnim za zaštitu i očuvanje životne sredine.
Predlog da Beograd postane podregionalni centar za praćenje klimatskih promena, takozvana Beogradska inicijativa, dobila je punu podršku. Kada centar počinje sa radom?
Regionalni centar počinje da radi odmah po završetku Konferencije. Odluka da centar bude baš u Beogradu doneta je jednoglasno, a dobila je i punu podršku generalnog sekretara Svetske meteorološke organizacije Mišela Žaroa. Izuzetno snažan utisak na učesnike Konferencije ostavila je i inicijativa predsednika Borisa Tadića da se konačno otpočne proces pripreme za potpisivanje ugovora o oslobađanju od svih poreza i taksi za sva vozila koja u atmosferu ne emituju ugljen-dioksid. Ova inicijativa ulazi i u „Zaključak“ predsedavajućeg, najvažniji konferencijski dokument. Dobre ocene dobila je i prezentacija za održivi razvoj potpredsednika Vlade Božidara Đelića. Ovo su samo neki od primera koji pokazuju da je Srbija zaista odlučna u nameri da sredi stanje u oblasti životne sredine.
Da li se ta odlučnost odnosi na celu Vladu Srbije?
Ministarstvo za zaštitu životne sredine do sada nije imalo problema sa ostalim članovima Vlade. Ubeđen sam da će tako i ostati i da će Vlada Srbije aktivno pratiti Ministarstvo zaštite životne sredine u naporima koje čini za zdraviju i lepšu budućnost.

Teo Teoharis, izvršni predsednik kompanije Agoge Ventures, o "agōgē" okviru koji ova kompanija koristi za razvoj osnivača

Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP

Troj Voseler je 2012. godine suosnovao “gener8tor”, nakon godina provedenih u posmatranju kako dobri osnivači sa Srednjeg zapada ostaju bez kapitala sa obale samo zato što se nalaze na pogrešnoj adresi. 14 godina i 29 američkih saveznih država kasnije, "gener8tor" u Srbiji vidi svoju sledeću stanicu. Za SEE UP, Troj objašnjava mehaniku zatvaranja jaza između talenta i kapitala – i zašto ga naš region podseća na mesto odakle je krenuo

"Zašto sam napustio "tech" karijeru u Londonu vrednu više od 100.000 funti godišnje zbog 'dosadnog' biznisa u Africi" – Metju Mukalere, Mukalere Capital Group (MCG), za SEE UP o tome kako je londonsku "tech" platu zamenio nedovršenim zgradama u Ugandi – i zašto kapital dijaspore treba ulagati u "dosadnu" imovinu, a ne samo u pitch deckove

Uoči GITEX AI Belgrade 2027, Peter Brady, zamenik potpredsednika inD, objašnjava zašto su Srbija i širi region dospeli na GITEX radar
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve