



Šta je to što spaja izvođače kao što su Ramons, Toking heds, Madona, Pritenders, Ded bojs, Riplejsments, Ajs Ti, Brajan Vilson, Kej Di Leng, Lu Rid, Troving mjuzes, Dipeš mod, Eko end banimen, Kalt, Smits, Andertons, Rezilos, Em, Kjur, Mednes, Ingliš bit, Soft sel, Jaz, Maj bladi valentajn, Rajd, Prajmal skrim, Sil, Ejfeks tvin? Pretpostavljam da bi – zbog žanrovske raznolikosti – najčešći odgovor na ovo pitanje glasio: epoha
I zaista, koje god da su naše muzičke preferencije, moramo priznati da su pomenuti izvođači obeležili svoju, po mnogo čemu izuzetnu, epohu. Ali, verovali ili ne, postoji još nešto što im je svima zajedničko. Ili, bolje rečeno, neko! U pitanju je Simor Stajn, jedan od najvećih svetskih lovaca na talente i diskografa druge polovine 20. i početka 21. veka, čovek koji je doprineo razvoju svih tih umetnika i izvođača. Ovaj svestrani poznavalac i ljubitelj svega vezanog za muziku, koji o sebi govori kao o muzičkom fanatiku i čiji je život prepun spektakularnih uspona i padova, svojom ličnošću možda najbolje sublimira upravo duh te epohe.


Rođen u siromašnoj jevrejskoj bruklinskoj porodici, Simor je sa samo petnaestak godina, gotovo na prevaru, uspeo je da se na mala vrata Bilborda ušunja u muzičku industriju i već je tada prepoznao da je to njegov životni poziv i doživotna opsesija. Njegova biografija, na srpskom jeziku – u prevodu njegovog višegodišnjeg saradnika i prijatelja Slobodana Loke Nešovića – objavljena pod nazivom Pesma sirene nije samo svedočanstvo o njegovom burnom životu već ujedno i svojevrsna istorije cele jedne muzičke epohe. Ovaj teškaš muzičke industrije će ostati zapamćen po svom toplom i ljudskom odnosu prema mladim talentima, što, u krajnjoj liniji, i jeste najdublja poruka ove knjige. Bez obzira na to na koji način učestvujemo u drevnom ritualu rađanja zvezde: da li smo i sami muzičari, muzički znalci, profesionalci ili samo ‘obični’ konzumenti muzike – svi mi, kako Simor kaže, hiljadama ruku uzdižemo zvezdu do nebeskih visina.
Knjigom Pesma sirene, ovaj bard i član Kuće slavnih rokenrola nam poručuje da je – bez obzira na to na koji način je konzumiramo, sa stare pucketave ploče ili ‘na klik’ – suština uvek bila i ostala u dobroj pesmi.
Ukratko, u knjižarama vas čeka po mnogo čemu izuzetno izdanje: knjiga koja miriše na vinil i čita se na trideset tri obrtaja…
Dostupno na www.mascom.rs.




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve