Najduže je na čelu vlade bio Nikola Pašić: u 23 mandata, ukupno 17 godina 3 meseca i 20 dana. Nikola Pašić je bio i najstariji predsednik vlade; u trenutku kada je završavao svoj poslednji mandat (1926) imao je 81 godinu. Najmlađi predsednik srpske vlade bio je Ljubomir Kaljević, koji je na početku svog mandata (1875) imao samo 34 godine
PRVI PREDSEDNIK SRPSKE VLADE: Prota Mateja Nenadović
Od Prote Mateje Nenadovića do dr Vojislava Koštunice na čelu srpske vlade bile su 83 ličnosti. Ako se pođe od stanovišta da je „naš državotvorni razvoj, osim srpske, imao još jednu nacionalnu komponentu – jugoslovensku„, i da su „jugoslovenske vlade bile u isto vreme i vlade srpskog naroda“ (Dr Radoš Ljušić), novovekovna srpska država imala je do sada 162 vlade.
Nekoliko reči o srpskoj državi. Od 1459. godine, kada je srpska despotovina dospela pod tursku vlast, Srbija je sve do Prvog srpskog ustanka 1804. godine (gotovo tri i po veka) bila u vidu nekoliko pašaluka u sastavu Turskog carstva. Jedino su za vreme pojedinih austrijsko-turskih ratova, vođenih od 1683. do 1699. i od 1719. do 1738. godine, delovi Srbije bivali pod austrijskom vlašću. Sa Prvim srpskim ustankom započinje proces oslobađanja i državnog osamostaljenja Srbije, koji će, tek nakon 74 godine, na Berlinskom kongresu 1878, rezultirati nezavisnošću.
Dakle, prva vlada „vaskrsle srpske države“ (termin Stojana Novakovića), odnosno izvršni organ tada ustaničke države, bio je Praviteljstvujuščisovjetsrpski, osnovan na Veliku Gospojinu 1805. godine, na čijem je čelu bio znameniti Prota Mateja.
NAJVIŠE PUTA NA ČELU SRPSKE VLADE I NJEN NAJSTARIJI PREDSTAVNIK: Nikola Pašić
Kako se državnopravni status Srbije vremenom menjao, tako se menjao i naziv vlade. Posle Praviteljstvujuščegsovjetasrpskog, koji je pod tim nazivom delovao do sloma Prvog srpskog ustanka 1813, dve naredne decenije Srbija nije imala svoju vladu. Tek 1834. godine, posle perioda u kome je Turska formalno priznavala Srbiji jedan po jedan stepen autonomije, Srbija ponovo dobija vladu, odnosno Razmotrilištepopečiteljstva. U periodu od 1835. do 1839. najviša izvršna vlast u Srbiji nosi naziv ZakonoizvršitelnačastDržavnogsoveta, a u naredne 22 godine, tj. do 1861, Centralnopravlenije. Srpska vlada je najduže nosila naziv Ministarskisavet, od 1861. do 1941, odnosno punih 80 godina. U socijalizmu je nosila naziv Izvršnoveće, da bi od 1991. godine imala današnji naziv VladaRepublikeSrbije.
Vremenski najduža vlada bila je Vlada Avrama Petronijevića, koja je trajala 7 godina 5 meseci i 11 dana (11. oktobar 1844 – 22. april 1852), a najkraća, dvodnevna vlada Koste Protića (6/7. mart 1889. godine). Ne želeći da kralj Milan Obrenović abdicira za vreme njegovog mandata, tadašnji predsednik Ministarskogsaveta Nikola Hristić je podneo ostavku, a vladalac je, pod pretnjom abdikacije čitave dinastije, prisilio ostale ministre da ostanu na svojim mestima, a generala Kostu Protića da se prihvati mesta predsedništva. Ova dvodnevna vlada primila je akt abdikacije kralja Milana Obrenovića u korist maloletnog prestolonaslednika Aleksandra i akt o naimenovanju tročlanog Namesništva. Odmah po stupanju na dužnost, Namesništvo je prihvatilo ostavku vlade.
NAJMLAĐI PREMIJER: Ljubomir Kaljević
Najduže je na čelu vlade bio Nikola Pašić: u 23 mandata, ukupno 17 godina 3 meseca i 20 dana. Nikola Pašić je bio i najstariji predsednik vlade; u trenutku kada je završavao svoj poslednji mandat (1926) imao je 81 godinu. Najmlađi predsednik srpske vlade bio je Ljubomir Kaljević, koji je na početku svog mandata (1875) imao samo 34 godine.
Najbrojnija je bila vlada Desimira Jevtića (6. maj 1986 – 5. decembar 1989), koja je u svom sastavu imala čak 42 člana (predsednik, 4 potpredsednika, 16 članova koje je delegirala Skupština i 21 član po položaju – resoru). Najmanja vlada imala je samo dva člana; bila je to prva vlada Avrama Petronijevića (predsedatelj), dok je drugi član bio Toma Vučić Perišić (predvoditelj naroda), a delovala je od 8. septembra do 7. novembra 1842. godine.
Ako izuzmemo period od 1813. do 1834. godine, kada je Srbija bila bez vlade, njeno prosečno trajanje je bilo 13 meseci i 10 dana.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“To nije običan marš motornih vozila od kasarne do poligona i obratno, ovo je veliki marš skoro između 250 i 300 km u jednom pravcu”, kaže za “Vreme” pukovnik u penziji Najdan Vojinović i, između ostalih, postavlja sledeća pitanja: “Ko je bio sa vozačem u kabini; ko je bio komandant kolone; koliko su vozači bili opterećeni u Batajnici na pripremi tog cirkusa od prikaza; da li su imali redovnu hranu i vodu te lekarski pregled; da li su vozila bila ispravna...” Do izlaska ovog broja “Vremena” nema odgovora. Nadležni na svim nivoima vlasti – civilnoj i vojnoj – ćute. Niko to ne zaslužje, pogotovo ne pet žrtava tragedije kod mesta Ušće koju je izazvalo vojno oklopno vozilo
Osim topovskog udara ili šok-bombe ili šta je to već bilo a što je zvučalo kao “tomahavk”, na pobunjene studente fizički su nasrnuli i neke od njih povredili aktivisti SNS. Glavni nasilnik je bio glomazni grubijan Ognjen Dopuđ, koji je – verovali ili ne – direktor Fonda Evropski poslovi AP Vojvodine. Dvoje povređenih studenata potražilo je medicinsku pomoć u Urgentnom centru. Posle svega, organizatori izbora za filozofski studentski parlament izjavili su da je izborni proces prošao “bez incidenata”. Bomba je valjda sastavni deo izbornih aktivnosti, kao i mlaćenje studenata
Pod teretom afera koje se neprestano nižu, nekako ne primećujemo da je ova vlast do sada pravila razne čudne spiskove organizacija, pojedinaca, stranaca, a pokušala je da popisuje i decu. Represivna mašinerija radi, a građane, izgleda, štiti samo nesposobnost onih koji mašinom upravljaju
Izdaje se rekordni broj građevinskih dozvola, širi se Beograd na vodi, gradi se Ekspo, betoniraćemo svaki pedalj slobodne površine, čak i kad broj stanova premaši broj stanovnika
Republički geodetski zavod Srbije saopštio je 20. septembra, da ostvaruje izvanrednu efikasnost u komunikaciji sa građanima i da je samo u roku od dva dana odgovorio na gotovo 190.000 pitanja građana putem aplikacije ePrimedbe. Nebojša Pejčinović, sekretar Sindikata “Nezavisnost” RGZ za “Vreme” upozorava da se tu pre svega radi o nezadovoljnim strankama
Ministarka za brigu o porodici Milica Đurđević Stamenkovski u istoj je nedelji pozvala građanstvo da se razmnožava i poslala poruku da državu Srbiju nije briga za decu žena ubijenih u femicidima
Takozvani „pozitivni rebalans“ budžeta sprovodi se pod motom – kud se ima, tu se i troši. Pare se lupaju na nepotrebne stvari bez polaganja računa, a dug postojano raste
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!