100 godina od rođenja E. M. Siorana

06.april 2011. Muharem Bazdulj

Kad Emil kaže da se boji

Samo jedan dan nakon objavljivanja ovog broja "Vremena" navršiće se tačno stotinu godina od rođenja Emila Siorana. Rumunski filozof, koji je glavninu svog opusa ispisao na francuskom jeziku, rodio se u selu Rašinari, blizu grada Sibiu, u tadašnjoj Austro-Ugarskoj, 8. aprila 1911. godine. Sioran je na naš jezik mnogo i široko prevođen, pa bi se skoro moglo reći da je u ovdašnjoj kulturi domaći, što zbog književne prisutnosti, što zbog balkansko-bogumilsko-fatalističkog doživljaja univerzuma karakterističnog za ovaj deo sveta

»Avala film« pred stečajem

06.april 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Sunovrat Filmskog grada

Priča o napuštenoj i propaloj "Avali" ostala je kao tipična priča naše tranzicije, u kojoj nestaju nekadašnji socijalistički mastodonti. Tek sad, kad se došlo do stečaja, problem se aktuelizovao. To da će nekad slavni filmski studio biti rasparčan u zemljišne kvadrate i razgrabljen – još uvek zvuči neverovatno

Izložba – Muzej detinjstva, Vladimir Perić Talent

30.mart 2011. Saša Rakezić

Riznica slatke efemerije

U Legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića otvorena je izložba Ambalaže konditorskih proizvoda, kao deo desetogodišnjeg projekta pod nazivom "Muzej detinjstva", čiji je autor Vladimir Perić – Talent

8. Beogradski festival igre

30.mart 2011. Ivana Milanović Hrašovec

Bogatstvo plesa

Festival je po svom programu ostao ekskluzivan, i za to zaslužuje priznanje

Intervju – Oliver Frljić, reditelj

30.mart 2011. Sonja Ćirić

U žrvnju istorije

"Mi danas nemamo društvenu situaciju sličnu onoj iz 1948, ali da l’ neko danas sme predložiti alternativu parlamentarnoj demokraciji i slobodnom tržištu? Da l’ neko može dovesti u pitanje sve ove ratove? Predstavljeni su nam kao neka vrsta nužnosti, gledamo ih na televiziji predstavljene na način da nam ne daju prostora za empatiju s drugom stranom. E, ova predstava hoće poraditi na tome, na toj empatiji"

Odrastanje pored Šumarica

30.mart 2011. Jovana Gligorijević

Rođeni u Kragujevcu

Paradoks je u tome što Kragujevčani lako gube iz vida da je streljanje u Šumaricama nešto što se dogodilo tu, blizu njih, njihovima. Streljanje u Šumaricama je kragujevački mit, legenda, krvava bajka. A kako je u bajkama sve moguće, dogodilo se i da u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, istoj onoj čiji su učenici streljani u Šumaricama, među portretima znamenitih učenika ove škole visi i portret Milana Nedića. Nedićev portret smešten je odmah pored vrata spomen-učionice

Govor prilikom otvaranja izložbe "Kragujevačka tragedija 1941" u memorijalnom centru Buhenvald kod Vajmara 25. marta 2011.

30.mart 2011. Ivan Ivanji

Ispred i iza puščane cevi

U onoj gimnaziji u Kragujevcu, iz koje su žrtve morale da pođu u smrt, sada su na zidovima slike docnije proslavljenih bivših učenika. Među njima je i slika generala Milana Nedića, predsednika vlade po Hitlerovom blagoslovu u vreme okupacije, takođe i u vreme kada je izvršeno masovno ubistvo u tom istom gradu. General Beme u svom izveštaju glavnom komandantu sektora Jugoistok 28. septembra 1941. godine javlja da je razgovarao sa Nedićem o planiranim akcijama "sa najoštrijim merama" i ponudio mu da dâ ostavku, što je on odbio. Pod Nedićevom vlašću ubijeno je 84 procenta svih Jevreja u Srbiji. Da sam ja sastavljao ovu izložbu, podsetio bih na te činjenice

Izložba – »Kragujevačka tragedija 1941« u Buhenvaldu

30.mart 2011. Ivan Ivanji

Sećate li se Šumarica?

Zašto da se uzbuđujem koje će podatke saznati stotine hiljada posetilaca Buhenvalda o streljanjima u Kragujevcu, a koje neće? Zašto se ja uzbuđujem što moja zemlja zarad antikomunističke projekcije istorije pokopava antifašističke vrednosti koje deli onaj deo sveta kome težimo i sa kojim hoćemo da sarađujemo? Ne znam više zašto se uzbuđujem, samo znam da sam jedva uspeo da završim svoj govor prilikom otvaranja izložbe, jer mi se plakalo. Plakalo zbog ubijenih Kragujevčana, zbog svih ostalih žrtava i ratova i zbog besa usled sopstvene nemoći da se istinski pobunim protiv laži i prećutkivanja

O Alfredu Žariju i porodici definitivnih sanjara

23.mart 2011. Miroslav Karaulac

Mera neukrotivosti

Ma koliko njihova dela potcenjivana i marginalizovana, uprkos uverljivosti pretnje naručioca nasilja, ona su sve do naših dana sačuvala neugašene boje svoga vremena, učinila vidljivim pravo na krajnosti i na samoću svojih ubeđenja

In memoriam – Miroslav Karaulac (1932–2011)

23.mart 2011. R.V

Odlazak posvećenika

U Beogradu je u 79. godini preminuo pisac, istoričar književnosti i prevodilac Miroslav Karaulac

Tom Sojer – Besmrtni dečji junak

23.mart 2011. Muharem Bazdulj

Miholjsko leto detinjstva

Predstava Tom Sojer i đavolja posla postavljena u Pozorištu "Boško Buha" u režiji Jovana Grujića, a po tekstu Milice Piletić baziranom na čuvenom romanu Marka Tvena, najnoviji je podsetnik na ovog književnog junaka koji je obeležio brojna detinjstva