img
Loader

Običaji

Sezona slava: Mrsni post

Obredno sećanje na paganstvo ostalo je da živi samo na teritoriji koju kanonski „pokriva“ Srpska pravoslavna crkva: bogatu trpezu može spremiti onaj koji ima. Tada treba da se seti svih koji su u bedi i nevolji i da im pomogne koliko može. Samo tako doživeće duševni mir, spokojstvo i zadovoljstvo

Kultura sećanja

PKB kiosci sa viršlama: Nostalgija, sa senfom

Malo kome ukus što viršli, što kobasica u zemički, naročito senfa, nije urezan u sećanju kao omiljen. Ipak, da li su te viršle i kobasice, taj senf bili baš toliko lepi kako ih se lepo sećamo? Da li ukus "za nezaborav" može da bude ponovljen

Uvezivanje Beogradskog železničkog čvora

Useljavanje u sivoj fazi

Nejasno je i nedorečeno zbog čega se buduća glavna železnička stanica useljava u objekat koji je u sivoj fazi u svakom pogledu – kako građevinskom, tako i saobraćajnom – i za koji nema sumnje da će u takvom statusu da ostane još koju godinu

Ekologija – Toksični otpad kod Obrenovca

Ko to tamo truje

Nekoliko dana pred novogodišnje veselje, udarna vest svih dnevnih novina i elektronskih medija bila je otkriće 25 tona izuzetno toksičnog otpada zakopanog na privatnom placu u Vukićevici, selu kraj Obrenovca, ali da ne brinemo jer je brzom i pravovremenom reakcijom sprečena ekološka katastrofa

Zdravstvo – Otvaranje Kliničkog centra u Nišu

Fasciniranost roletnama

Dve godine od kako je trebalo da bude završen, konačno je Klinički centar u Nišu svečano otvoren u prisustvu državnog vrha sa vrhovnim šefom na čelu. Ovom svečanom događaju prethodio je obilazak poslednje deonice na južnom kraku Koridora 10 od Caričine Doline do tunela Manajle, dugačke 26 kilometara, koja je lane konačno trebalo da bude završena, ali nije, mada ništa zato. Biće gotovo već sledeće godine, kao i sve ostalo što je trebalo da se završi prošle godine prema prvom, a ove prema drugom, inoviranom planu

Ekonomija – Državna stanogradnja

Jeftin kvadrat na Vučićev račun

Za razliku od ovih stanova koji tek treba da budu sagrađeni, za one iz prethodnog nadahnuća, nikad izgrađene, mogao je da konkuriše svako ko ispunjava uslove za podizanje kredita. Za ove sad, ako uopšte uđu u proceduru, moći će da konkurišu samo zaposleni u ministarstvima sile – vojnici, policajci, zaposleni u raznim službama bezbednosti, pa i zatvorski čuvari. Kako je objasnio prvak ovog našeg nadrealističkog vodvilja: „Svi koji vode računa o našoj bezbednosti, a plate su im male"

Modernizacija pruge Beograd–Budimpešta

Najbrži mašinovođa Srbije

Fale još samo sredina i krajevi, tu i tamo još ponešto, pa će građani Srbije, ako imaju neka posla tamo, ili samo onako da putuju, stizati do Budimpešte za dva sata i dvadeset četiri minuta, odnosno dva sata i pedeset, u stvari tri i po sata, a najviše petnaest minuta povrh toga, tu negde, oko preko… Neće, međutim, to da bude 2018, kao što nije bilo ni 2017, nego za tri-četiri godine, možda pet, a ako baš zapne neka bude i koja više, pa će moći da se kaže eto, tu smo negde

Bitka za glasove penzionera – »Senior« kartica

Predizborna šarena laža

"Kroz karticu će penzioneri moći da dobiju informacije o brojnim popustima koje Grad nudi ovoj starosnoj grupi sugrađana, a takođe, biće moguća i pretraga baze prodavnica na sajtu kartice za penzionere, a imaće mogućnost i da se informišu o popustima. Naši najstariji sugrađani su zadužili ovaj grad i veoma je važno da im se odužimo na adekvatan način. Oni su podneli najveći teret reformi i na ovaj način im kažemo – hvala"

Beograd – Radovi bez kraja

Građevinarska groznica gradskih očuha

Za sve projekte, završene i ove koji su u toku, a sva je prilika da će to da važi i za one koji su tek u najavi, zajednički imenitelj je kašnjenje – probijanje inače komotnih rokova od nekoliko meseci do nekoliko godina, kako za početak tako i za završetak radova. Takođe, neizbežno probijanje inače velikodušnih budžeta

Elektroprivreda Srbije – Kad politika proizvodi struju

Restrikcije u izgledu

Na deponijama termoelektrana "Nikola Tesla" A i B nema ni upola uglja koliko je potrebno za stabilan rad tokom zime, ugalj je pride i manje energetske vrednosti od one na koju se računa, redovan remont rudarskih mašina je preskočen gde god se moglo, preskočeni su i redovni remonti na blokovima termoelektrana kojima je za to došlo vreme… Ako je za utehu, kažu da će ova zima da bude blaga, pa možda i ne bude bolelo koliko bi moglo

Saobraćaj – Merenje brzine

Mnogo buke ni oko čega

Vole ljudi da opletu po gasu, prija im egu, osećaju se snažnim, ali kada vide policijsku patrolu ulagane, uprepodobe se, pa kad opasnost prođe opletu opet. Tome će, navodno, da dohaka kontinuirano automatsko merenje prosečne brzine vozila na auto-putevima

Poljoprivreda – Suša 2017.

Plodovi spržene zemlje

Kukuruzna polja se žute i suvo šušte kao da je kraj oktobra, naročito ona gustog sklopa, na nekima se ponešto i zeleni, na nekima je đene-đene, a ima ih i sasvim lepih, onih neposredno uz reku ili kanal, ili sa nekim zalivnim sistemom. Suncokret sa cvetovima koji na dlan mogu da stanu već dve nedelje gleda u zemlju, u čaurama soje trči-trči pa zrno, voćnjake i povrtnjake, naročito posle ove poslednje tuče, tužno je i zamisliti, kamoli pogledati

Različit kvalitet proizvoda na istoku i zapadu Evrope

Ko je kome kanta za smeće

U Hrvatskoj su prebrojavali kolutove salame u smrznutoj pici i ustanovili da ih u onoj namenjenoj hrvatskom tržištu ima manje nego onoj namenjenoj slovenačkom, u Slovačkoj su otkrili da čokolada poznatog brenda ima manje lešnika, u Poljskoj da deterdžent slabije pere nego onaj tamo, u Slovačkoj da je keks sadrži palmino ulje umesto putera, u Mađarskoj nešto već zameraju kremama za ruke, u Srbiji sve isto to, pride da su (neki) brendirani proizvodi i otrovni

Epilog štrajka u Fijatu

Tužan dan za radništvo

Posle kratkih pregovora sa premijerkom Anom Brnabić i generalnom direktorkom Fijata Silvijom Verneti, delegacija Samostalnog sindikata kragujevačke fabrike Fijat Krajsler automobili (FCA) faktički se u ime radnika koje predstavlja odrekla zahteva zbog kojih su tri nedelje štrajkovali, pride i prava na štrajk zagarantovanog Ustavom

Štrajk u kragujevačkoj fabrici automobila

Leganje na rudu

Posle kratkog i po svedočenju prisutnih vrlo mučnog sastanka sa premijerkom Anom Brnabić, štrajkački odbor zaposlenih u kragujevačkom Fijatu prihvatio je u utorak 18. jula da se štrajk prekine i tako otkloni poslednja prepreka za početak pregovora o štrajkačkim zahtevima. "Sutra je običan radni dan", rekao je sindikalni vođa Zoran Marković

Privreda – Odlazi li Fijat

Strogo kontrolisani štrajk

Ne miriše na dobro: radnici štrajkuju, uprava se ne oglašava pozivajući se na (ne)poznat princip da ne pregovora dok štrajk traje, Država d.o.o, manjinski suvlasnik fabrike, sve do pre neki dan pravila se nevešta, propuštena proizvodnja meri se u hiljadama komada automobila, kooperanti šalju svoje radnike na prinudne odmore…

Požar na vinčanskoj deponiji

Najezda velikog smrada

Za 40 godina, koliko se smeće u vinčanskoj deponiji odlaže, visina naslaga je narasla na 40 metara, a žarište požara je na dubini od 20 metara. Samozapalilo se ono što je nataloženo krajem devedesetih

Život kraj muzičke fontane

Paranje ušiju i peglanje nerava

Upozorenja profesora Saobraćajnog fakulteta Milana Vujanića da voda iz fontana kvasi kolovoz i da voda hoće zimi da se zaledi primljena su uz odmahivanje rukom, jer fontane, razumljivo, zimi ne rade. Međutim, kanda će ova da radi i zimi: naime, za razliku od svih drugih gradskih fontana, ova ima ugrađene grejače tako da može i zimi da radi, sve do -20 stepeni Celzijusa. Eto još jedne turističke atrakcije kakve drugi evropski gradovi nemaju – klizanje automobila uz muziku

Na licu mesta – Sa onu stranu inauguracije

Čekanje na fajront

Da li je bilo pet ili petnaest hiljada prisutnih tog dana ispred Skupštine i u Pionirskom parku preko puta, teško je sa sigurnošću da se utvrdi, ali zato može da se uporedi: boljih dana na onim Fejsbuk protestima bilo je otprilike isto učesnika, koliko god da je to hiljada

Urbanizam na naprednjački način

Zidanje Beograda na Bojani

Segment Unutrašnjeg magistralnog prstena od Buvljaka do Tošinog bunara nije završen, a trebalo je do početka maja; nije završen prilaz železničkoj stanici Prokop, a za koji dan će iscuriti rok; tramvajski koridor ispod petlje u Radničkoj je i Bog zaboravio; fontana na Slaviji skoro pa je gotova, ali sa zakašnjenjem od mesec dana; kružni tok na istom mestu i Bulevar oslobođenja kasni najmanje mesec dana; rekonstrukcija/dogradnja garaže i popločavanje Obilićevog venca oteglo se u blatu ili prašini ko gladna godina; na Kosančićevom vencu je stalo – sa obe strane ulice kojom jedino može da se prođe stoje hrpe grubo tesanog kamena, a neke cevi vire iz kanala pored gomile ilovače

Klinički slučaj na niški način

Glavobolja ministra Lončara

Ministar zdravlja okomio se na sve u lancu izgradnje Kliničkog centra u Nišu, optuživši ih za "kombinacije". Direktor ove ustanove, međutim, tvrdi da su radovi pri kraju, da rokovi nisu probijeni, ali da nije dozvolio "predizborno otvaranje", jer mu je poznato da se u kampanjama objekti svečano otvaraju po nekoliko puta

Elektroprivreda Srbije – Pet godina nazadovanja

Kakva uprava, takav i rezultat

Otkad je Grčić posađen u fotelju generalnog direktora Kolubare, kasnije i na čelo EPS-a, na rukovodeća mesta, sve do šefova službi, postavljeni su kadrovi sumnjivih kvalifikacija i u skladu sa tim uplašeni za svoju novostečenu poziciju, pa su nauštrb razvoja forsirali dnevnu proizvodnju da bi šef, šefov šef i svi šefovi redom, sve do samog vrhovnog šefa, bili tog dana zadovoljni dok u brojeve gledaju

Železnica – Obnova srpskih pruga

Brže, bolje, jače, kol’ko god da traje

Od 33 polaska po voznom redu sa Glavne železničke stanice, odnosno sa depadansa kod Buvljaka na Novom Beogradu, bezmalo svaki treći ima i fusnotu "ne saobraća", uz objašnjenje da se redovan saobraćaj očekuje po završetku radova na pruzi Niš–Preševo, odnosno Vreoci–Resnik, dakle na koridoru 10, kao i na Barskoj pruzi, dok voz prema Bugarskoj saobraća samo u turističkoj sezoni. Ergo, pruge postoje, ali su u takvom stanju da polovina međunarodnih pružnih pravaca nije upotrebljiva

Javno-privatno partnerstvo u obrazovanju

Po meri poslodavca

Ideja za uvođenje dualnog obrazovanja za početak u zanatske trogodišnje, potom i u četvorogodišnje škole, nije potekla od vizionarskog rukovodstva, već od nemačkih i austrijskih investitora. Naime, investitori ovde imaju san-snova uslove za sticanje profita – niske nadnice, Zakon o radu tipa "kome se ne sviđa, tamo su vrata", masne subvencije, jedino što, četvrt veka po urušavanju one kako-tako uređene zemlje sa prilično razvijenom industrijom i dobrim obrazovnim sistemom, manjkaju obučeni radnici. U stvari, manjkaju i inženjeri: jedino menadžera imamo na pretek

Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju

Sezona lova na kombije

Pored onih koji se prevozom putnika "od vrata do vrata" bave u vidu zanata, Zakon o prevozu putnika u drumskom saobraćaju potencijalno će zagorčati život i svim vlasnicima putničkih kombija