







Život teče normalno, svojstveno normalnosti na severu Kosova. Ta realnost izgleda tako da na ulici Kosovske Mitrovice stojim sa drugaricom iz Zvečana i kolegom snimateljem koji je prvi put u Kosovskoj Mitrovici. Posle nekoliko minuta kolega pita: “Jeste li vas dve čule rafale, malopre mi se učinilo da sam čuo neke…?” Odgovoramo mu: “Aha, čule smo” i nastavljamo da žurimo za nekim drugim poslom


“Umesto da odgovaraju o sprezi države i kriminala o kojoj isplivava sve više saznanja, oni obrću stvari po principu ‘napad je najbolja odbrana’ i preko tabloida optužuju opoziciju. To je zamka koju oni postave tako da si ti sad odjednom optužen i treba da se braniš. I to čak ne ni ja, nego moj mrtvi otac. Meni ne pada na pamet da u tome učestvujem”


“Prvu Jugoslaviju su iznutra rušile iste one snage, čiji su povampireni sledbenici, uključujuči tu i ‘crvene četnike’ i njihovu ekskomunističku sabraću ‘crvene ustaše’, ‘crvene belogardejce’, ‘crvene baliste’ itd – dali lavovski doprinos kontrarevoluciji koja je razorila avnojevsku Jugoslaviju”




Zvali ga da učestvuje na olimpijadi u Barseloni, kako, kad su mu žena i deca izbegli u Beograd, bar ima baklju koju je nosio na olimijadi u Sarajevu


Kako će očekivane klimatske promene uticati na poljoprivredu? Koje su mere potrebne da bi se pružio adekvatan odgovor, a koje se već primenjuju? Koliko robotika može da pomogne? I koliko su naši poljoprivrednici raspoloženi za nova rešenja


Suština fudbala je ipak loženje na igru. Da li će ona ostati neukaljana ovom gomilom para, videćemo do finala




Poslanicu Grozdanović sudbina nas ostalih ostavlja sasvim ravnodušnom. Ona odnekud smatra da svi nismo jednaki pred zakonom, i da to ni ne treba da budemo. Ona drži da za Velikog Vođu treba da važi neki poseban zakon


Nije slučajno što smo se okupili u mediteranskom gradu Ulcinju (koji ne haje za nacionalnost i veroispovest) radi knjige o Ivanu Gudelju, najplemenitijem izdanku jugoslovenske fudbalske škole


Nije da spasa nema... I stigao je iz možda sasvim očekivanog pravca, iz pravca kulturološki i jezički bliske pramajke Velike Britanije. Tu negde može da krene priča o dometima bioskopskog noviteta Meni i striming-favorita Čudo, koji barem u primetnoj meri mogu da nadomeste potrebe za ozbiljnijim i kinestetski superiornijim i smislenijim filmskim sadržajima


Fransoaz Veržes: Feministička teorija nasilja; prevela Milica Rašić; Fakultet za medije i komunikacije, Beograd 2022.


Ova serija bila je prvi pravi sitkom, višesezonska (pet sezona sa ukupno 84 epizode) i kreirana u tzv. scenarističkoj saradničkoj sobi (Lola Đukić, Siniša Pavić, Dušan Savković, Gordan Mihić, Vlasta Radovanović i dr.), sa kameo pojavama poznatih ličnosti u sopstvenom mizanscenu




Evropska prestonica kulture Novi Sad uveliko priprema završnu izložbu “Mileva” kojom će zatvoriti krug započet ovog januara, izložbom “Vreme i vaseljena”. Autor obe je Dušan Jovović


“Ogromna je odgovornost baviti se ovako ‘živom’ i istovremeno večito aktuelnom temom – ženska istorija je istorija obespravljenosti i ugnjetavanja. Zato sam se odlučila da predstavu postavim kao savremenu tragediju, vodeći se principom manje je više”




Oko 14 odsto ukupne električne energije u Srbiji proizvede se u kostolačkim termoelektranama. Taj podatak nije tajna i može se lako pronaći. Ono što nigde ne piše jeste činjenica da su meštani Starog Kostolca i okolnih sela “kolateralna šteta” proizvodnog procesa, koji omogućava svakodnevnu rutinu ostatku Srbije. Oni zato normalan život ne poznaju već dugo godina. Pepelište, zagađen vazduh, prljava voda i razna oboljenja su njihova svakodnevica. Zaštita životne sredine i zdravlja lokalnih žitelja je samo tekst na papiru, pro forme radi


Srbija se već godinama na međunarodnim listama pokazuje kao jedna od najkorumpiranijih zemalja na svetu. A smisleno otezanje sa sastavljanjem nove vlade nakon izbora daje za korupciju sasvim prepoznatljive povode i podstreke


U nedostatku bliske saradnje između Pariza i Berlina, teško se može očekivati da će Evropska unija uspeti da uspešno prebrodi ozbiljne probleme pred kojima se nalazi. Ni Šolc ni Makron očigledno nisu političari velikog formata iako je Aleksandar Vučić jednom ocenio da je “Makron geopolitički genije”


Kako proizvodimo energiju? Koliko je i zbog čega energetski sektor ranjiv na promene klime? Šta je država obećala? Šta nauka predviđa u narednim decenijama i šta to za nas znači? Koje su mere neophodne kako bismo se prilagodili očekivanim promenama? Zašto treba da budemo veoma pažljivi kada je reč o hidropotencijalima? I zašto su važne energetske zadruge




Većina vođa vračaraca i istaknutijih članova tog klana od ranije je poznata policiji. To “od ranije” u ovom slučaju je skoro deceniju i po. Naime, reč je o izvornoj kriminalnoj grupi Aleksandra Stankovića, zvanog Sale Mutavi, ubijenog 2016. Oni potiču iz istog gnezda kao i klan Veljka Belivuka, samo su stariji i iskusniji. A kako je društvo iz Crvenog parkića na beogradskoj opštini Vračar postalo jedan od najopasnijih klanova u srpskoj prestonici, pa i u Evropi


Demokratski kongresni odbor za kampanju potrošio je čak 51,5 miliona dolara podržavajući kampanje pojedinih republikanskih kandidata tokom njihovih stranačkih izbora na kojima su se birali oni koji će učestvovati u sučeljavanjima sa demokratama za Kongres ili za mesta guvernera. Naravno, demokrate su pomagale pažljivo odabrane oponente. Finansirali su pre svega one za koje su pretpostavljali da će svojim radikalnim stavovima više plašiti nego privlačiti birače, što će dovesti do lakše pobede kandidata Demokratske partije


Neki cene da ide zimski period kada će front da bude stabilan i da se otvore politički pregovori o završetku rata. Pesimista sam oko teme primirja jer za sada ima indicija da će i zima biti ratna. Ukrajincima su se osladile pobede, žele da iskoriste duboke slabosti ruskog rukovodstva i komandi i uzmu još oblasti što brže. Ako nastave sa pritiskom, u najmanju ruku udariće na moral mobilisanog kadra koji nije oduševljen činjenicom što su protivno svojoj volji u brutalnom ratu


Treba stati iza ovih ljudi, bez velikih priča. Njihov talenat ili privrženost ne treba dovoditi u pitanje. Vodi ih i usmerava kao strateg tip koji je najbolje igre svojedobno pružao protiv najjačih. Voleo je izazov. To se najbolje vidi u utakmicama koje je odigrao na međunarodnoj sceni, protiv Milana ili Francuske, Španije, Argentine... Bez obzira na krajnji ishod, niko nikad nije imao šta da mu zameri. Igrao je uvek poletno, na najvišem nivou, čineći sebe i sve oko sebe boljima i u pobedi i u porazu. Istinski primer nesalomivog sportskog duha, baziranog na nadmetanju i elementarnom viteštvu. Sve oko toga nije ni njegova, ni njihova briga. Jer, na kraju, samo se igra pamti