

Festival evropskog filma Palić 2023. (drugi deo)
Kolebljivim korakom napredO početnicima i veteranima, citiranju i samorecikliranju, političkoj korektnosti i arthaus dogmatičnosti… a sve to na mogućem koncepcijskom raskršću festivala




O početnicima i veteranima, citiranju i samorecikliranju, političkoj korektnosti i arthaus dogmatičnosti… a sve to na mogućem koncepcijskom raskršću festivala


Zbog najvećeg zemljotresa u Evropi i savezničkog bombardovanja, za ovaj sicilijanski grad se kaže da mu je uništeno sećanje. Međutim, on nedvosmisleno pamti Musolinija, ruske spasioce, burbonske kraljeve…


Politički analitičari tvrde da se umešnost Socijalističke partije Srbije ogleda i u tome što je uspela da “obnovi” simpatizere. A zapravo, kao dugogodišnja “brendirana”, bogata stranka, kontinuirano u vlasti i uz vlast, ona je izgradila moćnu klijentelističku strukturu članova i glasača, vezujući njihovu sudbinu za svoju. Ta struktura je tako koherentna da je nije uspela rasturiti ni naprednjačka kamarila


Udario snobizam na kemp, udario hit na autorski nerv...


Gradski oci holandske metropole hoće da promene tradicionalnu namenu Četvrti crvenih fenjera i dobar deo bordela izmeste u višespratni “erotski centar” na obodima grada. Protiv tih planova su ustale seksualne radnice, aktivisti, ugostitelji i lokalci iz čuvene četvrti


Pobednik najprestižnijeg biciklističkog takmičenja na svetu je Danac Jonas Vingegor. Nikada, međutim, u biciklizmu nije stvar naprosto u onome ko prvi stigne na cilj


Vlast je konačno preuzela inicijativu koju je izgubila posle tragedija u školi u Beogradu i u selima oko Mladenovca i Smedereva. Cilj teškog poniženja Narodne skupštine i građana jeste pokušaj da se oni koji nemaju samilosti i bukvalno sve rade zarad rejtinga prikažu kao samilosni i puni brige za osećanja roditelja nastradale dece, a oni koji su bili pristojni od prvog dana i ni na koji način nisu koristili bol porodica, pretvore u hladnokrvne i bezosećajne političke predatore


Openhajmer je priča o čoveku koji je političarima u ruke predao oružje za masovno uništenje, bombu kakvu svet ranije nije video. Poigravajući se vremenskim tokovima, crno-belom i kolor fotografijom, Nolan polako gradi svoju priču. Trosatno trajanje filma trebalo bi da mu obezbedi dovoljno prostora da kaže i prikaže sve što želi. Ipak, preko dosta toga se samo preleti


“Ona je sve. On je samo Ken”, slogan je sa plakata za film o kultnoj lutki. I zaista, dok smo se igrale barbikama, mogle smo sve, pa čak i da komad toalet-papira smatramo svečanom haljinom. Mogle smo baš sve. A onda smo porasle i zaboravile kako se igra. Ali, tu je film Grete Gervig da nas podseti


Uz projekat “Znanjem do posla”, brža tranzicija od klupe do radnog mesta


Od dugoročne je koristi imati svest o tome kada je (i gde) vreme za gledanje filmova, a kada za izlazak na izbore. Pomešati te dve stvari može da bude od ogromne dugoročne štete


Nepogode i katastrofe jesu za televiziju zanimljive teme jer su, jezikom digitalnih medija, klikabilne. Ovo je, inače, finiji izraz za senzacionalističko izveštavanje koje neprekidno drži pažnju korisnika






Usputni zapis o Toplici i pljeskavici, o granicama i njihovom prelaženju, o “hrišćanskoj” i “turskoj” Prištini, o Gazimestanu i Muratovom turbetu, o albanskim i srpskim mitovima... i opet o pljeskavici


“Čestice patrijarhalnog, animalnog i neosvešćenog u nama su toliko rasitnjene i duboko sakrivene da ni same ne znamo kad i kako će da izbiju na površinu. Najteže je razlučiti šta je nasleđeni recidiv poremećenog društva kog se treba oslobađati, a šta je naše iracionalno biće koje treba osloboditi”


Javni nastupi predsednika su se ozbiljno pripremali. Pojedina ministarstva ili druge ustanove davale su pismene predloge, a komisija u njegovom kabinetu, koji smo zvali “maršalat”, sve bi utanačila. Tito je relativno često držao govore u javnosti, ali uvek određenim povodom, držeći se teme, uvek iznoseći stav predsednika države. Retko bi odstupao od unapred napisanog teksta. Nikada ti nastupi nisu prelazili u nekakvo ćaskanja sa publikom, ma kome da se obraćao. Imao sam utisak da je on mrzeo da čita govore koje su pisali za njega iako bi ih prethodno pogledao i odobrio




Zgrada u Knez Mihailovoj 33 je deo Zadužbine Nikole Spasića, kulturno dobro od velikog značaja za Republiku Srbiju, i državno vlasništvo. Ipak, u katastru piše da je vlasnik dva sprata te zgrade “Jugoelektro”, propala firma. Zašto država ćuti iako postoji mogućnost da joj neko otme imovinu


Ubuduće u Službenom vojnom listu neće biti objavljivani ukazi o unapređenjima, postavljenjima, penzionisanju i prestanku profesionalne vojne službe u elektronskom obliku na sajtu Ministarstva. Zašto? Zato što vojsku u velikom broju ne napuštaju samo profesionalni vojnici nego i oficiri, pogotovo tehničke struke


Naprednjački trolovi, nameštanje pitanja za predsednika, Vučić kod Šešelja i najavljeni tonski zapis Dačića sa pripadnikom Šarićevog klana, pustio je u etar jedan anonimni Tviter nalog. Ko se krije iza tastature nije toliko ni bitno, već je ključno pitanje odakle mu takvi materijali


Na brzinu sklepanom kampanjom “I ja sam bot” Srpska napredna stranka probala je da promeni značenje reči “bot” i da ispadne kako su to sve njihove pristalice. Ali nisu, to su oni koji godinama maltretiraju ljude, ne samo na internetu, već i u realnom prostoru. To su oni koji su se svesno stavili na raspolaganje mašineriji za uništavanje ljudskih života


Administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena započela je 2021. godine sa sankcionisanjem pojedinaca i entiteta osumnjičenih za korupciju i organizovani kriminal na Balkanu. Sankcionisanje prvog čoveka Bezbednosno-informativne agencije je utoliko jača poruka, jer je jasno da se ovaj instrument koristi retko. Time su Amerikanci ušli u domen onoga što vlastima u Srbiji najviše smeta – kritike unutrašnjeg stanja, te nedvosmislenog iskazivanja stava prema pojedincima na vlasti u vezi sa navodnim koruptivnim aranžmanima i vezama sa Rusijom


“Ne vidim kako poslovi čije odvijanje obezbeđuju službe, poput ‘Jovanjice’, imaju ikakve veze sa tzv. ‘državnim razlogom’, ne vidim za njih nikakvog opravdanja i veze sa nacionalnim interesom, makar i pogrešno shvaćenim. Niti za njih postoji zakonsko pokriće i odluka državnog organa, makar formalno. Dokumentacije nema, čak ni ‘na belo’ (u žargonu službi, to su dokumenti bez zaglavlja i potpisa), već se jednostavno radi i ćuti. Pojedinci se bogate koristeći službe kao svoj privatan resurs, daju komad plena stranci i tačka”


Adnan Repeša: Godina bez proljeća, Laguna, Beograd, 2023; Almin Kaplan: Šušanj, VBZ, Zagreb, 2023.




Da su poživeli, Mirko i Slavko, mali partizanski kuriri iz stripske edicije Nikad robom danas bi imali 60 godina