Loader

Džon Piplfoks

Knjige za decu (1)

Roditelji su nekad pogrešni ljudi

“Kada detetu predstavite evoluciju, Darvina, izložite ga činjenicama, smanjujete mogućnost da bude religiozan a radite na njegovom samostalnom promišljanju. Gde nema religioznosti, ima više nauke. U ime nauke nismo stradali, ali su sa bogovima uvek neke nevolje”

Oglađenovac: “Vaseljenska Tucijada na Balkanu”

Hristos se rodi, vaskrse

Na protinu besedu, da ne treba stavljati pojedinca ispred manifestacije, novinar uze pita da ima slučajevi da Pojedinac vodi sa sobom one koji ga dočekuju, na šta pop odgovori, nemojte me zbunjivate

Kultura sećanja

Moj Klub književnika

Restoran u Francuskoj 7 je deo mog života. Tu sam se hranio kada je otvoren kao menza za pisce 1950, tu ponekad i danas odem na ručak. Nekada su u Klub književnika dolazili Andrić i Krleža, Peko Dapčević i Koča Popović, pisci i pesnici, glumci i balerine, ovaj svet koji danas tu obeduje ne poznajem. Klub su proslavili Ivo i Buda koji odavno više nisu među nama. Ja sam im zahvalan na svim kulinarskim užicima koje su mi decenijama priređivali

Intervju: Tatjana Mandić Rigonat

Živimo li u pomirenosti sa zlom

“Da se istina više poštuje, antifašizam se ne bi dovodio u pitanje, već bi bio temelj na kome izgrađujemo društvo, narodnim herojima ne bi se odrubljivale glave, ne bi se brisala imena ulica, partizanska groblja ne bi zarastala u korov, na jevrejskom groblju ne bi se crtali kukasti krstovi. Mrtvi bi imali mir. A živi bi bili zagledani u sadašnji trenutak i budućnost”

Poslednja godina vlasti Slobodana Miloševića

Letnji žaropek, jesenje padavine

Srbija je ušla u poslednju godinu vladavine Slobodana Miloševića, a da to nije znala. Ili jeste? On, u svakom slučaju, nije imao pojma da je ne toliko opozicija koliko kombinovana snaga nekoliko Šekspirovih komada, sa Magbetom na čelu, već bila u niskom startu da ga odnese bez povratka

Bioskop: Air

Retro-vazdušarije za nešto starije

Neće biti da je uspeh filma Air tek reakcija na zbilja iritantnu infantilizaciju savremenog američkog filma višeg ili visokog produkcionog kalibra, baš kao što pojašnjenje tog uspeha ne može da se posmatra isključivo u svetlu jednostavne posledice pojave kvalitetnog i znalački upakovanog i plasiranog filma

Pad Slobodana Miloševića

Godina Zmaja

Vraćajući se avionom iz Soluna 8. oktobra 2000, dok smo uspinjući se preletali Pelagoniju, uhvatio me snažan panični napad i držao sve do sletanja na Surčin. Raspao sam se. Iako je naoko sve bilo gotovo, ono što ostaje je mentalitet sredine koji se najteže menja i u kojoj se treba izboriti za podizanje svesti kako ličnim primerom tako i udruživanjem i zajedničkim aktivnostima na poboljšanju uslova života i rada. Što je baza opstanka. Život dostojan čoveka. Ali da se razumemo, laknulo mi je. Jedno sranje manje. Otišao sam kući i odveo ćerku u parkić

Film: Detektiv Marlou

Na sredini puta

Ovo “irsko viđenje” Čendlerovog najpoznatijeg lika svakako nije previše nadahnuto i uzbudljivo, ali jeste dostojanstveno. Džordan je, iako mu je više od sedamdeset godina, pokazao da je i dalje reditelj od integriteta, inteligentan i pouzdan, relevantan u meri u kojoj to većina njegovih ispisnika koji su još uvek živi i aktivni više nije

Rekapitulacija: Disciplina kičme – Sviđa mi se da ti ne bude prijatno, 40 godina kasnije

Kojina revolucija

Prvi album Discipline kičme nekad se smatrao prvim velikim alternativnim rok izdanjem u našim krajevima. Kad se danas presluša, jasno je da je ova divlja ploča zapravo neupitni klasik jugoslovenskog rokenrola i originalni doprinos onom svetskom

Grad i gradonačelnici

Beograd kao Gotam bez Betmena

Odavno je Beograd metropola koja se raspada od korupcije i beznađa, baš kao Gotam Siti u priči o Betmenu. Ima tu nekih novih zgrada, ali oronulost celog društva vrišti i pitanje je koliko će nas sve to kolektivno koštati kada se jednom podvuče crta. A već košta

Najveći problemi srpskog zdravstva

Crni dani za ljude u belom

Zdravstvene ustanove u Srbiji izgledaju ili kao svemirski brod ili kao poljska bolnica, sredine nema. Buduće majke u porodilište ne moraju same da donesu jedino porođajni sto. Lekara nema dovoljno, ali zato nezdravstvenog kadra u zdravstvu ima 22.000. A to je samo početak liste problema domaćeg zdravstva

O primeru lekara iz Niša

Zašto je dobrota postala slučaj

Možda su u pravu oni koji smatraju da cela planeta “živi u vreme fundamentalnog interegnuma” u kome nema mnogo mesta za saosećanja, za tuđe jade, za motive da se drugima pomogne. Postoji li mogućnost da je postupanje mojih kolega iz Niša jednostavno deo onoga što Harare naziva “bezbožnom etikom”, gde moralnost znači “duboko razumevanje za patnju” i potrebu da se “patnja smanji”. Hoću iskreno da verujem da jeste, posebno nakon izjave jednog od njih da bi “teško podneli da još neko umre čekajući na intervenciju”

Intervju: dr Dragan Milić, direktor Klinike za kardiohirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Niš

Lista čekanja je dijagnoza

“Mi smo želeli da se taj finansijski momenat, ako je moguće, isključi iz svake diskusije. Može se odrediti kolika je cena dva kilograma aluminijuma ili kolika je cena automobilske gume. Ali ko će da definiše kolika je cena ljudskog života? Ja ne znam koliko bismo mi inače bili plaćeni za ova 24 dana. Ali siguran sam da smo spasili makar jedan život, a verovatno i više. I to je dovoljno”

Susret lidera Kine i Brazila

Savez “branilaca multilateralizma”

Posetu brazilskog predsednika Pekingu mnogi označavaju kao istorijsku. Imajuću u vidu ekonomski, trgovinski i geopolitički značaj Kine i Brazila u međunarodnoj areni, susret Si Đinpinga i Lule da Silve pomno je praćen sa obeju strana Atlantika. Nakon posete Kini, Lula je otputovao u državnu posetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gde je predložio stvaranje novog formata sličnog G20 kako bi se okončao rat i uspostavio mir u Ukrajini

Nаvigator

Tviter – monetizacija i konkretizacija

Prethodna nedelja na Tviteru i oko njega bila je najzanimljivija od kako je tu mrežu prošle godine u oktobru u potpunosti preuzeo Ilon Mask. Počelo je obeležavanjem BBC-ja kao medija koji finansira vlada, što je izazvalo pravu buru u Britaniji. Pre dve godine etikete da “sarađuju sa vladom Srbije” nalepljene su na Tviteru i nekim srpskim medijima, uključujući i RTS

Zločin bez kazne

Mogući ishodi rusko-ukrajinskog rata

Ovo je – kako su mudri analitičari brzo ocenili – egzistencijalni rat u kome su aspiracije toliko udaljene da ne ostavljaju prostor ni za kakav sporazum, zbog čega rat može da se završi samo porazom ili kolapsom jedne od zaraćenih strana. Iscrpljivanje bilo koje strane vodi, dakle, okončanju rata, i to, dakako, na račun strane koja je zbog iscrpljenosti onesposobljena za njegovo dalje vođenje

Svedočenje

Julijana iz Proklete šume

Vajarka Julijana Kiš o vremenu studentskih demonstracija u Beogradu 1968. kad je milicija u zgradi Akademije tukla “sve što liči na čoveka” pa i Veneru od gipsa, i o umetnicima s kojima se družila, a koji su obeležili epohu punu mirisa duvanskog dima, vinjaka i genijalnosti

Intervju: Marko Grabež, glumac i muzičar

Samo disciplina pokazuje ti put!

“Ono što najviše volim kod nas i naših odnosa unutar benda jeste to što nema nekog stereotipnog definisanja i karakterisanja prema rodu i polu. Doprinosi i uticaji su često složeniji i ne bih baš tačno znao da odredim koji je čiji doprinos. Raduje me što je s vremenom sve manje egzotizacije pozicije žene u bendu, gde je neko u publici srećan samo da vidi ženu sa gitarom”

Dosije “Vremena”: Veštačka inteligencija

Mašine i ljudi ipak nisu ravnopravni

Očekuje se da će povećanje produktivnosti usled sve šire primene veštačke inteligencije uvećati globalnu ekonomiju tokom ove decenije za više od 15.000 milijardi dolara. Ljudi će, makar u proseku, postati bogatiji, ostaje samo da vidimo kako će to bogatstvo biti raspoređeno. Ako najveći deo tog novca ode u džepove malobrojnih tehnoloških mogula umesto u nova, kreativna i bolje plaćena radna mesta, može se zaista ispostaviti da je razvoj AI-a za veći deo čovečanstva bio korak unazad

Intervju: pastor Samuil Petrovski

Protestantizam u Srbiji

“Na ovim prostorima mi treba da ohrabrimo ljude da biraju svoj put. Ali je na nama da sarađujemo, nezavisno od toga ko je većina, a ko je manjina, jer je toliko životnih pitanja, pitanja važnih za društvo koje traže zajedničko delovanje i zajedničke odgovore. Ako se budemo samo svađali, ljudi će kazati – šta oni to propovedaju, kakvo je to hrišćanstvo uopšte”