img
Loader

Intervju – Dragan Šutanovac

Nova vojska u komšiluku

"Eventualno formiranje vojske na Kosovu od strane privremenih institucija imalo bi nesagledive posledice po mir i stabilnost u regionu. Ono bi, praktično, van snage stavilo Kumanovski sporazum, a suštinski dovelo pod veliki znak pitanja i Briselski sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, što svakako nije u interesu Srbije"

Turska – Papska poseta

Gestovi dobre volje

Trodnevni boravak pape Franje u Turskoj mogao bi da se sažme u dve slike. Na jednoj, papa Franja se moli u Plavoj džamiji, zajedno sa velikim muftijom Istanbula. Oči su mu zatvorene, ruke skupljene. Muftijine ruke su ka nebu. Na drugoj, vaseljenski patrijarh Vartolomej blagosilja prvog čoveka Rimokatoličke crkve, dok ovaj saginje glavu pred njim

TV manijak

Provokacija

Poslednjih nedelja, u javnosti i medijima, provokacija je postala dominantan oblik komunikacije. Ona je tu dospela, opet po starom običaju, iz političke sfere. Podsetimo se samo liste provokacija koje su obeležile naš odnos sa komšijama proteklih meseci

Knjige i hrana

Podsećanje na životne radosti

Mika Dajmak, poznat po kulinarskim TV emisijama i nebrojenim člancima o hrani i vinu, dovoljno je mator da sada sintetizuje sva svoja iskustva i saznanja u glatko napisanoj i povremeno potresno romantičnoj knjizi Viljuškom po ex-YU

Izložba – Velika iluzijaTito i 24 miliona metara filmske trake

Tito je voleo Sandokana

Tokom tri decenije, od 1949. do 1980, Josip Broz Tito je gledao čak 8801 film! Prosečno godišnje 285 filmova, a najviše 1957. godine – 365! O tome je vođena precizna evidencija. O tome kakvi su bili Titov filmski ukus i kinematografska strast govori aktuelna izložba u Muzeju istorije Jugoslavije

In memoriam – P. D. Džejms (1920–2014)

Pesnik-detektiv i deca čovečanstva

Jedna od najvažnijih autorki kriminalističkog žanra i "majka" Adama Dalgliša, amblematske figure detektivskog romana, umrla je prošle nedelje u svojoj devedeset četvrtoj godini

Intervju – Slobodan Šnajder, pisac

Nemamo ništa, ali smo kulturni

"Fraza ‘Sačuvaj me, Bože, hrvatske kulture i srpskog junaštva’ netočno se pripisuje Krleži. Nigdje kod Krleže ne postoji ta veza kako se ona izriče u Hrvatskom Faustu. Nju sam ‘kupio’ od svoje bake. U pomanjkanju opipljivih povijesnih realija, političkih silnica, pa i materijalnih pretpostavki da se kolektivni usud doživi kao kolektivni subjekt, jako je opterećen sam pojam kulture, i dakako, on je idealiziran: Nemamo ništa, ali smo kulturni. Nažalost, izašlo je da to nije nikakvo osiguranje od povremenog pada u barbarstvo. Nasuprotno je, dakako, ‘srpsko junaštvo’. Da ni to nije nikakva garancija protiv pada u barbarstvo, slijedi valjda iz same stvari. Geneza ovoga sklopa slična je genezi sklopa – ‘tisućgodišnja kultura’. Otud je opravdano što se obično citiraju u paru kao nešto od čega valja uteći dragome Bogu"

Srbija između Moskve i Brisela

Mali Rusi ili pouzdani partneri

U Nemačkoj sa nelagodom posmatraju jačanje bratskih veza između Srbije i Rusije. Berlin u "velikom planu" Vladimira Putina prepoznaje ulogu koja je namenjena Srbiji: da se Srbi kao "mali Rusi" infiltriraju u Evropsku uniju i rade u interesu Moskve, ili destabilizuju region. U novom hladnom ratu pritisak Brisela i Vašingtona biće sve veći, a vremena sve manje, da se Srbija svrsta na stranu Zapada

Lisica i ždral

Rusi i ja II

Kakaia strannaia, nikogda ne byvshaia nastoiashchei zhizn’. Kako je čudan, nikada ne bivajući istinskim život.

Valjevo – Vulin i Blagojević u akciji obnove

Visoka koordinacija

Ministar gospodin, u svoju crnu šljaškastu tankericu, završno poljubi devojčicu u roze kaputiću sa kapuljačom, i reče jednu mnogo dobru, programsku i poučnu, Nije svako zlo za zlo

Poplave i posledice

Lako rešenje za teške metale

Voda koja je u majskim poplavama probila branu jalovišta rudnika antimona "Stolice" mesecima je oticala i trovala tlo teškim metalima. Vlast je tek nedavno pronašla način da počne saniranje štete. Ko je za ovo epsko zagađenje vode i tla zaista odgovoran – propali vlasnik napuštenog jalovišta ili država koja šest meseci traži zakonski osnov da učini ono zbog čega inače postoji

Polemika – Srđa, Vreme i drugi akteri

Kratak prilog demistifikaciji

Oni koji sad sladostrasno cokću zato što nas je Viktor Ivančić uhvatio u "oceubistvu" dobrim delom ne bi postojali da ih "Vreme" nije afirmisalo, otvorilo im prostor da se iskažu i steknu poziciju, a neki i ugled u javnosti

Tabloidi i "obični" ljudi

Sekira javne reči

Iako su u srpskim tabloidima glavne teme politika, političari i estrada, u njima svakako ima i dosta mesta za "obične" ljude – one koji nisu tražili medijsku pažnju, koji protiv nje nemaju apsolutno nikakav mehanizam odbrane, a koji pritom najviše osećaju njene posledice. U poslednjem delu serijala posvećenog uticaju tabloida na naš politički i javni život, bavimo se uzrocima i efektima tabloidnog izveštavanja o osobama kojima se jednostavno desilo da se o njima piše, ali i o mogućim mehanizmima odbrane od tabloida

Putopis s turneje – Po Skandinaviji, i oko sveta

Ukulele i ja

Portugalska muzičarka koja je svirala na najneobičnijim mestima u Evropi, Severnoj i Južnoj Americi, za "Vreme" piše o utiscima sa svojih putovanja i nastupa

TV manijak – Regionalni mediji, Al Jazeera i N1

Instrumenti meke sile

Dve medijske kuće su u Srbiji ozbiljno izgradile medijsku bazu, prvenstveno u kablovskim distributivnim mrežama. U pitanju su Al Jazzera i N1, kanali koji plediraju na regionalni uticaj u tri ključne novonastale zemlje u regionu. Koji interesi stoje iza ovih medijskih projekata?

Reportaža – U okupiranom bioskopu "Zvezda"

Zvezda svetli u mraku

Mladi ljudi iz Pokreta za okupaciju bioskopa, kako se naziva grupa koja je organizovala upad u napušteni bioskop "Zvezda" kažu da je važno da se zna da je ovaj bioskop, koji je deset godina bio zatvoren, osposobljen za samo tri dana uz pomoć mnogo mladih Beograđana. "‘Zvezda’ je čista i radi, ima publike i to je divna i glavna vest"

Intervju – Slavoljub Stanković, pisac

Nešto se čeka

"Pošto ga za pedeset godina socijalizma nismo pročitali, mi sada živimo Marksovo ključno delo Kapital redom, po poglavljima. Prvo ide otuđenje od sredstava za proizvodnju, onda od proizvoda, tržišta, rada, drugog čoveka i, na kraju, otuđenje od samoga sebe. Čovek uvek postaje ono za čim teži. Pošto mi težimo robi, to ćemo i postati. Znam mnoge ljude koji već nose tašne, kapute, cipele od sopstvene kože..."