Izložba – Slike Zorana Matića u Modernoj galeriji Valjevo
Veliki bol"Sličnu koncentraciju užasa pred tragikom ljudskog postojanja osetio sam samo pred slikama Frensisa Bejkona", rekao je Ljuba Popović o slikama Zorana Matića
"Sličnu koncentraciju užasa pred tragikom ljudskog postojanja osetio sam samo pred slikama Frensisa Bejkona", rekao je Ljuba Popović o slikama Zorana Matića
"Od oko 30.000 spisa ja sam pregledao oko 8000, a izdvojio sam nekoliko stotina. Jer u tim slučajevima video sam, a nadam se da će to videti i čitaoci, da je mimo istorije, sa njenim pobednicima i poraženima, trajala jedna svakodnevica koja se izgubila, a opirala se patetičnim promenama vlasti i sistema"
Afera sa 24 stana Siniše Malog još jedna je u nizu koje isplivavaju u mandatu Vučićeve vlade i pokazuju da su ljudi iz njegovog najbližeg okruženja potencijalno upleteni u velike korupcionaške poslove. Otkud prvi čovek Beograda u toj priči
Kritike koje dolaze iz tabora pravoslavnih, naglašavaju neki zapadni religiolozi, na račun savremenog koncepta ljudskih prava, mogu se shvatiti i kao doprinos toj ideji
"Mnogo ljudi nije svesno da istorija i društvo ne počinju sada nego se zasnivaju na prošlosti. Ali ne zato da bi prošlost dominirala i upravljala sadašnjošću već da bi bila dobar i istinit osnov. Vaš dug prema prošlosti da je oslikate i fiksirate onakvom kakva je zaista bila. I na osnovu tih zaključaka treba nastaviti dalje, a ne stalno se vraćati u prošlost i menjati je"
Ovo je memoarski roman o bratskom odrastanju na periferiji i o razvijanju novog umetničkog senzibiliteta pod okriljem patrijarhalnog jugosocijalizma
Nužne investicije u tehnološki razvoj i infrastrukturu, kako bi se povećala konkurentnost poljoprivrede Srbije
Dačića, sa drugovi, posadiše za sofru, odma pređe na čvarke, počisti tanjir, zatraži vode, dodadoše i rakijicu, nastavi da se zalaže, diže se, reče u kamere, doš’o kao građanin, ima kaže da Ovo nešto što Srbija treba da neguje...
Zamislite koliko je teško, ali i hrabro, nakon tolikih grobova i nacionalizma bilo pisati kao Branko, ili kao Skender Kulenović (a bili su kumovi). Mnogo puta tokom devedesetih, kada su vesti bile ponovo krvave, ili danas kada se prebrojavaju žrtve i meri nesreća pojedinih naroda, padao mi je Branko na pamet. Shvatio sam da je najteže sačuvati narednu generaciju od mržnje, ili kako preneti tradiciju svojoj deci, bez ulepšavanja i mita, ali još važnije – bez mržnje prema komšijama. E to je, brajko moj, Brankova veličina
Nivo spremnosti raznih aktera u Srbiji, a posebno njenih građana, da učestvuju u procesu formulisanja nove agende UN-a i obezbede svoj glas bio je impresivan, dok je pitanje "kulture i razvoja" zauzelo visoko mesto u njihovoj agendi
Nakon službenog dela razgovora, ostajemo u kancelariji, čekamo da zapisnik bude završen. Ćaskamo. Gospođa iz tužilaštva me pita da li sam razmišljao o tome da se preorijentišem isključivo na univerzitetsku karijeru, umesto što se borim sa vetrenjačama. "Časnije je boriti se protiv vetrenjača, nego protiv vetro-parkova", kažem
Provociranje opštih vanrednih izbora ogolilo bi nameru SNS-a da svojoj vladavini produži mandat pre nego što isporuči ono što je Vučić već obećao; na primer, da neće ometati prijem Kosova u međunarodne institucije
Umro je Zdravko Zupan, najznačajniji istoričar stripa u nas. Njegovim nestankom nestaje ne samo najveći poznavalac već i najveći čuvar stripskog blaga
Od kraja Drugog svetskog rata Beč je "crveni" grad. Socijaldemokrate će u koaliciji sa Zelenima vladati i posle lokalnih izbora održanih 11. oktobra. Ali ne tako komotno kao do sada jer je desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) osvojila rekordnih 30,79 odsto glasova. Na rezultat su u dobroj meri uticali glasači srpskog porekla, kojih u Beču živi oko 180.000, a kojima se austrijski ksenofobični nacionalisti udvaraju kao "dobrim" strancima
Ministarstvo saobraćaja još nije odgovorilo na moju jav. ponudu da budem semantički zamorac, da besplatno pokazujem gde su neophodni saobraćajni znaci, a ja za se već nalazim nova polja rada
Čemu služi direktan prenos istrage u slučaju "Prisluškivanje" i da li će aparat za utvrđivanje laži odrediti političku budućnost Srbije ili će sve odneti kontinentalni vetar iz Banata
Ideja o izgradnji "Despotovog grada" pokazuje da su vlasti Aleksandra Vučića do "barokne", dekadentne faze bile potrebne samo tri godine
Ludilu očigledno kraja nema. Najnovija slaboumna ideja je rehabilitacija đenerala Milana Nedića, nečijeg omiljenog kvislinga, inače naše narodne sramote. Na stranu pravno pitanje – Nedić nije bio osuđen – ali to ove naše rehabilitatore ionako ne zanima. Istorijska istina ih takođe ne zanima, ali zanima ostale ljude i državljane Srbije, pa ćemo se zato na nju i osvrnuti
"Priču o ‘pomirenju’ zavađenih jugoslovenskih naroda i kultura ja zovem Brionskim sindromom, koji se najbolje objašnjava Ezopovom basnom o pticama, zvijerima i šišmišima. Kad su ptice i zvijeri bile u ratu, šišmiš se nije htio odlučiti da li je ptica ili zvijer. Kad su napokon ratnici, skroz izgrebani i očerupani, objavili primirje, šišmiš se iskidao od grljenja i cmakanja s jednima i drugima jer je navodno uvijek bio ‘njihov’. Na Brionima, ali i na još nekim mjestima preživjele ‘interesne YU kulture’, borave ta dvolična lica i dan-danas, a najgore je u svemu što im za to pare, nagrade i aplauze daju blesave ptice i slabašne zvijeri koje se još uvijek, nakon desetljeća njegovog ‘dilovanja’ emocijama i interesima, i danas daju impresionirati šišmiševim lažima"
Ljudi se plaše da govore o vlasti, a naročito o Aleksandru Vučiću, te ili odgovaraju neiskreno ("uostalom, ko zna ko to snima i ko će da dozna"), ili odbijaju da učestvuju u anketi i/ili da se izjasne o "osetljivim" pitanjima
Peta u nizu tribina kojima nedeljnik "Vreme" obeležava četvrt veka postojanja održana je u Obrenovcu. O tome kolika je snaga društvenih mreža razgovarali su Jovana Gligorijević, Marko Marjanović, Tibor Jona i Goran Ješić. Tribinu je moderirao Zoran Stanojević