Meta ukida 8.000 radnih mesta i ulaže 135 milijardi dolara u veštačku inteligenciju. Novi talas otkaza deo je strategije kompanije, objavio je izvršni direktor Mark Zakerberg
Investicije u projekat Beograd na vodi dostigle su oko 5,5 milijardi evra, izjavio je Muhamed Alabar, ističući da je projekat premašio početna očekivanja
Najveći dug među aktivnim preduzećima, i jedini veći od milijardu dinara (1.106.575.814 dinara), ima Mera invest, firma u vlasništvu Marka Miškovića, sina Miroslava Miškovića
Svi rođeni posle 1. januara 2009. godine u Velikoj Britaniji nikada neće moći legalno da kupe cigarete, nakon što je Parlament usvojio zakon koji cilja stvaranje „generacije bez duvanskog dima“.
Tri beživotna tela pronađena su u iznajmljenom stanu u Podgorici, a policija intenzivno traga za osumnjičenim za trostruko ubistvo. Prema prvim informacijama, zločinu su prethodile lične razmirice
Nova analiza podataka iz zdravstvenog i bezbednosnog sistema pokazuje da nasilje nožem među mladima u Engleskoj uzima sve veći danak. U ukupno 145 smrtnih slučajeva u periodu od pet godina, oko 90 odsto žrtava bili su dečaci, najčešće uzrasta oko 14 godina
Prvomajski aranžmani skuplji i do 12 odsto, uz pad interesovanja putnika. Evo koje su najtraženije destinacije i koliko košta smeštaj u Srbiji i regionu
Na sastanku Gradskog odbora SNS u Kraljevu odlučeno je da Predrag Terzić bude razrešen sa čela odbora, dok je funkciju poverenika preuzeo Stefan Adžić.
Snažan zemljotres jačine 7,4 stepena pogodio je Japan, nakon čega su vlasti izdale upozorenje na cunami i pozvale građane na hitnu evakuaciju. Talasi visine do tri metra očekuju se duž severoistočne obale, dok su pojedini već stigli do prefekture Ivate
Američki marinci izveli su pomorsku operaciju u Arapskom moru tokom koje su helikopterima prešli sa ratnog broda USS Tripoli (LHA-7) na plovilo pod iranskom zastavom, koje je potom zaplenjeno u akciji koju je CENTCOM dokumentovao i objavio na društvenim mrežama.
Evropska unija razmatra mogućnost zamrzavanja oko 1,5 milijardi evra finansijske pomoći Srbiji zbog zabrinutosti za stanje u pravosuđu i odnose Beograda sa Rusijom, objavio je Politico. U Briselu raste nezadovoljstvo tempom reformi i usklađivanjem spoljne politike Srbije sa EU
Prema privremenim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bugarske, lista „Progresivna Bugarska“ bivšeg predsednika Rumena Radeva osvojila je 44,48 odsto glasova na parlamentarnim izborima. Na drugom i trećem mestu nalaze se koalicije PP-DB i GERB-SDS sa znatno manjom podrškom birača
U američkoj saveznoj državi Luizijana, u gradu Šrivport, osmoro dece je ubijeno, a više osoba ranjeno u napadu koji vlasti tretiraju kao porodično nasilje. Osumnjičeni napadač ubijen je nakon policijske potere, dok motiv zločina za sada nije poznat
Ishod izbora u Mađarskoj, koji je označio kraj vladavine Viktora Orbana, otvorio je u Srbiji i Republici Srpskoj niz političkih i ekonomskih pitanja – od energetske sigurnosti do stabilnosti vlasti u regionu
Intervencija policije tokom blokade u Novom Sadu dovela je do disciplinskog postupka protiv policajaca, ali i do neuobičajene reakcije vlasti koja je organizovala protest ispred policijske uprave, što je dodatno zaoštrilo političke odnose u gradu
Istraživanje portala 4zida pokazuje da visoke cene stanarina predstavljaju najveći problem podstanara u Srbiji. U Beogradu čak svaki četvrti zakupac izdvaja više od polovine zarade za kiriju
Predsednik SAD upozorio je da bi Vašington mogao prekinuti primirje s Iranom ako se do srede ne postigne dugoročni sporazum. Istovremeno, tenzije rastu oko Ormuski moreuz, uprkos njegovom otvaranju za komercijalne brodove.
Tokom održavanja Beogradski polumaratona u subotu 18. aprila, Beograđane očekuju velike izmene u javnom prevozu. Brojne tramvajske, trolejbuske i autobuske linije biće ukinute, skraćene ili preusmerene
Budući premijer Mađarske Peter Mađar optužio je državnu televiziju za širenje propagande i višemesečne napade na njega i njegovu porodicu. „Suspendovaćemo lažne informacije koje se ovde sprovode i stvoriti uslove za nezavisne, objektivne medije", poručio je Mađar
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Crna Gora između Brisela i Beograda: 20 godina nezavisnosti pod pritiskom politike',
pubdate: '2026-05-19 17:43:55',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Crna Gora,EU,Evropska unija,Politika",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Crna Gora između Brisela i Beograda: 20 godina nezavisnosti pod pritiskom politike',
'pageContent': 'Proslavu dve decenije nezavisnostiCrna Gora dočekuje s reputacijom najboljeg đaka Zapadnog Balkana. Podgorica je poslednjih godina uspela da odblokira pregovore s Evropskom unijom (EU), ubrza reforme i pozicionira se kao favorit procesa proširenja u trenutku kada EU ponovo pokazuje interes za prijem novih članica.
„Lako je biti zvezda u odeljenju loših učenika“, ocenjuje za DW Daliborka Uljarević iz podgoričkog Centra za građansko obrazovanje.
Ona upozorava da se iza slike regionalnog uspeha kriju problemi koji Crnu Goru prate još od obnove nezavisnosti. Trenutni zamah u evrointegracijama je, kaže, pre svega posledica promena u geopolitičkim odnosima koje je Podgorica uspela da prepozna i iskoristi, za razliku od ostatka regiona, koji poslednjih godina stagnira ili čak nazaduje na evropskom putu.
„Naš apsolutni interes je da što pre postanemo članica Evropske unije, ali nam je podjednako važno da taj proces bude kvalitetno urađen, a ne da uđemo kao defektna država“, kaže Uljarević.
Iste prepreke
Reforme u Crnoj Gori ubrzane su nakon promene vlasti 2020. godine, kada je Demokratska partija socijalista (DPS) prvi put od obnove nezavisnosti izgubila izbore.
Za Aleksandra Popova iz novosadskog Centra za regionalizam, sama činjenica da je vlast smenjena mirno i demokratski pokazuje da Crna Gora ima veći demokratski kapacitet od većine zemalja regiona.
Za Daliborku Uljarević, međutim, razočaravajuće je to što promenu vlasti nije pratila i promena političkih praksi: „Korupcija je i danas sveprisutna. Neki će reći čak i skuplja nego ranije, jer je mnogo više aktera u vlasti koji pokušavaju da zadovolje svoje partijske i partikularne interese.“
Uz korupciju, političku scenu i dalje opterećuju identitetske podele između prosrpskih i suverenističkih snaga.
„Građani i građanke su mnoge od tih bitki završili i sa sobom i među sobom, ali mi nažalost, imamo potkapacitirane političke strukture koje na tim temama insistiraju da bi prikrili sopstveni nedostatak reformskih sposobnosti“, ocenjuje Uljarević.
Zvanično, ove dve političke struje postigle su konsenzus oko evropskog puta zemlje.
Nezvanično, upozorava Popov, taj balans je i dalje krhak i podložan uticajima iz Beograda.
„Prosrpske snage u liku Mandića i Kneževića uvek mogu na mig Beograda da opstruišu evropski put i to se sada dešava. Knežević to već radi, a Mandić ne u toj meri“, kaže Popov, uz ocenu da deo prosrpskog bloka ipak pokazuje više pragmatizma nego ranije.
Senka Beograda
Odnosi s Beogradom tako su ostali jedno od najosetljivijih pitanja za Podgoricu. Tome najbolje svedoči reakcija predsednika Srbije Aleksandra Vučića na poziv da učestvuje u proslavi godišnjice nezavisnosti.
On je najpre rekao da bi ga „bilo sramota“ i da bi svojim odlaskom „pljunuo sebi i svom narodu u lice“, a potom se građanima Crne Gore obratio autorskim tekstom.
„Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas“, napisao je Vučić.
https://vreme.com/vesti/ljubav-i-uvreda-vucic-crnogorcima-u-pet-tacaka/
Uljarević i Popov smatraju da zvanični Beograd nikada nije u potpunosti prihvatio crnogorsku nezavisnost, već se, kako kaže Uljarević „ponaša prema Crnoj Gori kao prema privremeno izgubljenoj teritoriji“.
Popov podseća i na to da je sa SNS-om ponovo zaživela radikalska ideja u ujedinjenju sprskog sveta.
„Protesti i litije koji su na kraju doveli do pada režima Mila Đukanovića jesu bili dirigovani iz Beograda i svi su očekivali da će ponovo Crna Gora i Srbija postati dva oka u glavi, ali to se nije dogodilo“, kaže Popov.
Ipak, Daliborka Uljarević nije tako uverena u otpornost crnogorskih lidera na pritiske iz Srbije. Kao primer navodi izostanak zvanične reakcije na Vučićeve reči.
„Mislim da je to iz razloga što jedan deo njih oseća lojalnost prema njemu, a jedan deo i strah da uđe u bilo kakvu vrstu konfrontacije. Mnogi akteri ove vlasti svesni su da su na tim pozicijama dobrim delom zato što im je pripomogao Beograd“, ocenjuje Uljarević.
Igre saplitanja
U međuvremenu, zvanični Beograd učiniće sve da Crnu Goru sapliće na evropskom putu, veruje Popov i podseća da je već bilo takvih pokušaja.
„Vučić je otišao u Brisel s idejom da sve zemlje u paketu budu primljene u EU. On je zapravo znao da to nije moguće, ali je pokušao na taj način da sabotira Crnu Goru. I drugi pokušaj je bio pismo s Edi Ramom u kom su preporučili prijem bez prava veta“, podseća Popov.
On veruje da Beogradu politički ne odgovara ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, jer bi to pokazalo da problem nije u zatvorenim vratima Brisela, već u politici vlasti u Srbiji.
„To bi izbilo ključni Vučićev argument ’oni nas neće’. Nije tačno, nego mi stalno fingiramo taj put i održavamo antievropski narativ. Drugo, Crna Gora će izmaći kao mogući plen“, dodaje Popov.
„Kad uđe u EU, Crna Gora je onda i bezbednosno i pravno van domašaja Beograda. Izlazi iz zone mogućih ucena i pritisaka, i to će izazvati još veću nervozu u Beogradu, tim pre što Srbija pod ovom vlašću nikada nema šanse da uđe u Evropsku uniju“, zaključuje Popov.
Izvor: DWPravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-19 17:43:55',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});