img
Loader

Rekapitulacije – reizdanje albuma Crosby, Stills, Nash & Young – Déjà Vu

Mi smo zvezdana prašina

Crosby, Stills, Nash & Young jedna su od najvažnijih grupa hipi i posthipi ere, a njihov album Déjà Vu (1970) zadužio je rok istoriju prenoseći duh tog doba do danas. Nedavno prošireno reizdanje predstavlja nam raskoš ove ploče, koja je stvorila kulturni temelj za progresivne društvene promene na Zapadu u godinama koje su usledile

Sećanje – Čarli Vots, tihi čovek Rolingstounsa

Džezer u rok cirkusu

Pred zaključenje ovog broja "Vremena" stigla je tužna vest o smrti "bezvremenog" bubnjara Rolingstounsa. Za ovu priliku, ponovo objavljujemo prevod intervjua sa Votsom datog "Dejli telegrafu", objavljen u "Vremenu" u julu 2000.

Film i priča

I supstanca i spektakl

Kada ovaj dvojni prikaz i ovaj broj "Vremena" budu pred vašim očima i u vašim rukama, 45. Festival filmskog scenarija u Vrnjačkoj Banji biće i zvanično i svečano zatvoren, a znaće se i ovogodišnji laureati

Nuspojave

Ide voz, dobar skroz

Srbija je prošarana nesrećnim ljudskim jedinkama koje više ne razabiru nedavnu prošlost od sadašnje oktroisane slike o njoj, a sadašnjost, pak, tumače kao svetlu suprotnost toj istoj nedavnoj prošlosti – onoj prošlosti kakva nikada nije postojala

Intervju – Ferešte Hoseini, glumica iz Avganistana

Talibani se nisu promenili, ubijaju i dalje

Svi su uvek pričali o miru, kakav bi svet trebalo da bude, da bi ljudi trebalo da žive u miru, ali šta sad? Niko se ne oglašava, čak ni ti silni selebritiji po svetu koji uvek pričaju o miru. Kako mogu to da rade? Kako mogu samo da gledaju ljude koji umiru u Avganistanu? Kako je moguće samo ćutati i posmatrati tako nešto, posmatrati toliko dece, njihovih roditelja kako umiru, napuštaju svoje domove, zaista uplašeni?

Polaganje kamenja spoticanja u Zrenjaninu

Na pomenu samome sebi

Od 1992. godine u Nemačkoj se polaže takozvano "kamenje spoticanja" – male, mesingane, u trotoar utisnute pomen-ploče koje treba da podsete na sudbinu ljudi koji su za vreme nacionalosijalizma progonjeni, ubijeni, deportovani, proterani ili oterani u samoubistvo. Kamenje spoticanja je 18. avgusta položeno i u Zrenjaninu, među ostalim žrtvama i u pomen mojim roditeljima, babi i dedi. Jedan od njih bio je posvećen i meni

Jugoslovenski prostori

Nazadovanje dugo tri decenije

Iako svaka od njih na svom posebnom putu, države nastale raspadom SFRJ streme ka evrointegracijama i pripadnosti zapadnom svetu. Čak i ako bi uspele da se integrišu, one koje nisu postale članice Evropske unije, a ni one koje već jesu (Slovenija i Hrvatska), čini se da nisu dostigle evropske standarde u punom obimu i na način da su prevaziđeni problemi iz prošlosti. Sve to trpi običan čovek – građanin

Kapitalna izdanja

Nanosnica lepe izabranice

Objavljen je prevod Starog zaveta sa starojevrejskog, a u toku je prevođenje ove važne knjige i sa grčkog jezika. Nakon više od 150 godina objavljivanja prevoda koji sada koristimo, to je veliki napredak

Kultura sećanja

Ko manipuliše i zašto

Broj žrtava u Jasenovcu neretko se izjednačava sa ukupnim stradanjem u NDH, a ukupni gubici u logoru se poistovećuju sa srpskim žrtvama. Tu se dolazi do pitanja da li je taj proces bio spontan ili je perfidno nametnut i kakva je bila uloga države, odnosno nekih republika i njihovih elita

Intervju – dr Mirjana Devedžić, šef Odseka za demografiju

Šta Srbija treba da zna o svom stanovništvu

"Misija demografa je da širi istinu o procesima u stanovništvu, da se ne lamentira nad stanjem, pronalaze krivci za nedovoljno obnavljanje i da se razume da Srbija deli sudbinu većine zemalja evropskog kontinenta"

Vojska Srbije

»Srpska pamet« i kineska tehnologija

Uvođenje "tehnoloških čuda" stavlja u fokus drugu stvar – održavanje sredstava Vojske Srbije, ovakve kakva je i u brojnom stanju kakvo je. Vojsku ne čine samo profesionalna vojna lica nego i, na primer, majstori, od puškara do onih za održavanje tenkova i kamiona

Crna Gora – Borba protiv organizovanog kriminala

Šta je Belivuk radio u Danilovgradu

Reakcije na optužnice protiv škaljarske grupe i Belivuka govore o ozbiljnoj podeljenosti unutar policije i bezbednosnih službi i neophodnosti njihove brze rekonstrukcije. Navodi da je istraga vođena bez znanja bezbednosnog sektora u Vladi Crne Gore i ANB-a dovoljno govore o kompleksnosti situacije u kojoj se nalazi crnogorsko društvo

Službe bezbednosti

Policija, politika i mafija

Ako je suditi po optužnici, Veljko Belivuk je predstavljao neviđenu opasnost po državu samo uz pomoć male ekipe iz SBPOK-a. Tako se došlo u situaciju u kojoj je MUP jednu interesnu grupu zaštitio od druge

Nasilje na sportskim priredbama

Pazi, Vulin snima

Kada se ima u vidu da na istoku i zapadu Partizanovog stadiona ima dosta gledalaca i navijača koji su van navijačkih/huliganskih grupa, koji žive normalnim i mirnim životom, ne pripadaju nijednoj bandi, nisu ni reketaši ni narko-dileri, moguće je poverovati da je došlo vreme da se vlast posredno s njima obračuna pokrivajući svoje delovanje borbom protiv nasilja na tribinama

TV manijak

Kabul

Da se ne lažemo, sve političare, ali i građane Evrope, uz sav užas koji izaziva sudbina ljudi u Avganistanu, samo zanima da li će izbeglice ponovo krenuti ka nama

Intervju – Biljana Tomić, istoričarka umetnosti

Bilo je to sjajno doba

"Bojsovo izlaganje pratili su gosti iz inostranstva, Zagreba, Ljubljane i drugih mesta, a iz Beograda manji broj umetnika i prijatelja. Jedan umetnik mi je rekao: ‘Došao sam do SKC-a, ali za inat nisam ušao, sedeo sam na stepenicama’"

Izložbe

Šta sve umetnost jeste

Jozef Bojs i Dimitrije Bašičević Mangelos, njihovi radovi i ideje, gostovaće u tri beogradske galerije zahvaljujući "Gete institutu"

Umesto kolumne – Pula, pogled sa jednog balkona

Uspomene, pločnici i fleke od sladoleda

Naš redovni saradnik seo je da napiše kolumnu za "Vreme", ali... onda se kolumna "otela kontroli" i postala autobiografsko-putopisni esej o jednom gradu, o prošlosti i sadašnjosti, o pripadanju i stranstvovanju

Izložba – 60 godina Salona Muzeja savremene umetnosti

Kolažiranje bez konteksta

Ova izložba, uprkos njenoj nesumnjivoj vrednosti i trudu koji su u nju uložili njeni autori, ukazuje na to da Muzej kao institucija koja rukovodi Salonom definitivno nije u stanju da sagleda svoju prošlost, pa u skladu sa tim ni da osmisli svoju budućnost u promenjenom svetu u kome se zadesio

Premijere – Kazimir i Karolina

Vašar u Kavilu i otpor ništavilu

Lenard pravi detaljan popis žrtava kapitalizma na balkanski način, među kojima nisu samo oni koji su satrveni od previše rada i bede već i oni koji su postali beskičmenjaci u pokušaju da se uklope u sistem, muškarci koji su kastrirani od straha i žene razapete od previše životnih obaveza