Loader

Izložbe – Baltus

Orkanski visovi erosa

Slika Pasijans iz 1943. godine zaštitni je znak velike Baltusove izložbe koja je trenutno postavljena u Rimu. Način na koji se devojčica sa slika naginje nad karte, način na koji su joj dlanovi i podlaktica naslonjeni na sto kao da su citirani iz Selindžerove tada još nenapisane priče Za Esmes ljubavlju i mučninom

Fenomeni – Nastavak Milenijum sage

Dobrodošli u Mašinu

Najinteresantniji segment romana kojim se nastavlja Milenijum saga jeste onaj koji neskriveno kritički govori o savremenoj situaciji unutar medijskog sektora u Švedskoj. U mnogo čemu to je očito velika tema naših dana, uostalom na srodnoj stvari je baziran i najnoviji roman Umberta Eka. Koliko god Švedska bila u središtu, a Srbija na periferiji globalnog poretka, neke stvari su uznemirujuće slične

Književnost kao predložak za film – Slučaj Patriše Hajsmit

Cena talenta

Film Kerol Toda Hejnsa po mnogim ocenama spada među najbolje filmove ove godine. Petostruko je nominovan za Zlatni globus i jedan je od oskarovskih favorita. Ova drama, snimljena po romanu Cena soli Patriše Hajsmit, samo je najsvežiji egzemplar sjajnog filma snimljenog po proznom predlošku iz pera ove književnice preminule pre dvadeset godina, čija su dela voleli i Hičkok, Vim Venders, Klod Šabrol, Entoni Mingela...

Susreti – Giljermo Martinez, pisac

Mešano meso matematike i literature

"U Argentini postoji pravi književni život. Delimično je to posledica sjajnog školskog sistema koji smo doskoro imali. Od pred kraj XIX do pred kraj XX veka imali smo čudesan sistem državnih škola. Danas je situacija drugačija. U Buenos Ajresu sve ambicioznije porodice iz srednje klase šalju svoju decu u privatne škole. U državnim školama su sada uglavnom ili jako siromašni ili imigranti iz Bolivije, Perua i drugih zemalja. Roditelji iz boljih kuća ne žele da im se deca mešaju s njima. To je žalostan razvoj događaja"

Književnost – Šezdeset godina od smrti Tina Ujevića

Katakombe poezije

Rođen u Vrgorcu 5. 7. 1891, a umro u Zagrebu, pre tačno šezdeset godina, 12. 11. 1955, Tin Ujević je paradigmatski pesnik jugoslovenske kulture

Kultura sećanja – Gun Bergman (1916–1971)

Prizori iz ispunjenog života

Ovo je priča o ženi koju istorija pamti kao Gun Hagberg, Gun Grut i Gun Bergman. U brojnim knjigama i monografijama o Ingmaru Bergmanu, ona obično dobije tek tri ili četiri reference u indeksu. U opširnijim hronologijama života Ive Andrića takođe će da zavredi jednu do dve napomene. Reč je, međutim, o ženi koja je povezala dvojicu velikih umetničkih genija XX stoleća, ženi koja je proživela kratak, ali ostvaren život, ženi bez koje ni Ingmar Bergman ni Ivo Andrić u istoriji ne bi imali mesto kakvo imaju

Kultura sećanja

Skenderbeg, tačka susretanja

Na dan izlaska ovog broja "Vremena" u Elbasanu će biti odigrana fudbalska utakmica između reprezentacija Srbije i Albanije. U danima kad su ovakve utakmice događaji visokog rizika, čak i kada, barem za jednu od strana, nemaju nikakav rezultatski značaj, korisno je prisetiti se istorijskih figura koje spajaju srpsku i albansku tradiciju. Takva je figura Skenderbeg

49. BITEF

Polifonija kolonije

Mada nije nagrađena, paradigmatična predstava ovogodišnjeg Bitefa bila je Common Ground berlinskog pozorišta Maksim Gorki u kojoj se ratni raspad Jugoslavije predstavlja u kombinaciji kiča kao najvišeg stepena banalnosti asocijacija i jedne skoro starinski kolonijalističke egzotizacije

Književnost – Tajna Elene Ferante

Videti Napulj i pisati

Niko dosad nije javno objavio stvarni identitet spisateljice koja svoje knjige potpisuje imenom Elena Ferante. Imajući u vidu u kakvoj epohi živimo, to je zaista čudo, a ono je još veće jer je reč o vrhunskoj romansijerki, možda i najboljem italijanskom piscu nove generacije, one koja je na scenu stupila krajem prošlog i početkom ovog stoleća

O jednoj generacijskoj recepciji dela Borislava Pekića

Kontekst koji su pojeli skakavci

U Pekićevom proznom opusu postoje "ozbiljni" i "žanrovski" romani te jedna jedina zbirka priča koja funkcioniše kao karika koja spaja te dve struje Pekićevog romanesknog opusa. A unutar "Novog Jerusalima" je i jedna od najlepših beogradskih priča svih vremena i jedna od najboljih kratkih priča srpske književnosti uopšte, paradni primer Pekićeve umetničke proze: "Svirač iz zlatnih vremena"