Loader

Bregzit

Nemoguća misija Borisa Džonsona

Britanska politika se okreće naglavačke. Medije pune govori o "državnim udarima" i "izdajnicima". U nepomirljivo podeljenom parlamentu traje beskrajno nadigravanje. U nedostatku izlazne strategije traže se paralele Bregzita sa razvodom Henrija VIII, raskidom engleske krune sa papom i njegovih posledica

SAD – Saga o braći Koh

Kohtopod

Priča o Čarlsu i Dejvidu Kohu osvetljava kontroverze između korporacija i države, korporacija i duboke države, preduzimača i bankara, konzervativaca i liberala, republikanaca i demokrata. To je priča o tome kako pohlepa ne haje za ideologiju i pravdu i kako se novcem stvara pogled na svet

Grenland – Više od trgovine

Nepristojna ponuda

Trampova ponuda da kupi Grenland otkriva američke namere na Arktiku, koji u doba globalnog otopljavanja i novohladnoratovskog odleđivanja atomskog oružja može postati Suec 21. veka

Dvadeset godina vlasti Vladimira Putina

Čekajući Labudovo jezero

Kada ga je Boris Jeljcin 5. avgusta 1999. na iznenađenje mnogih izabrao za naslednika, Vladimir Vladimirovič Putin je bio u četrdeset sedmoj godini života. Dve decenije kasnije, star koliko Jeljcin kada mu je predao vlast, sadašnjem predsedniku Rusije ni na pamet ne pada da bi neko mogao da ga zameni

Trka u nuklearnom naoružavanju

Raskid srednjeg dometa

Sjedinjene Američke Države su se 2. avgusta povukle iz sovjetsko-američkog Sporazuma o eliminaciji raketa srednjeg i kratkog dometa koji su Mihail Gorbačov i Ronald Regan potpisali 1987. Odgovor Rusije bio je "brz i simetričan". Švedski institut za istraživanje mira uočava da uprkos smanjenju broja nuklearnih bombi svih devet nuklearnih država intenzivno usavršava svoj arsenal i da trka u naoružanju ponovo ubrzava tempo

Globalni indeks inovativnosti 2019.

Uvek isti na rang-listi

Broj 1 je Severna Amerika (SAD, Kanada), broj 2 je Evropa (Švajcarska, Švedska, Holandija), a broj 3 Istočna Azija (Singapur, Koreja, Hongkong/Kina)... Najupečatljivije razlike između privreda tiču se oblasti istraživanja i razvoja koje su koncentrisane u vrlo mali, mada rastući, broj zemalja

Demografija pod lupom MMF

Skupa starost puste domovine

Analiza MMF ukazuje na to da će se u narednim decenijama zemlje između Baltičkog i Crnog mora suočiti sa sopstvenim demografskim šokovima i limitima, posledicama depopulacije i starenja stanovništva, što će imati ozbiljne fiskalne, socijalne i razvojne posledice

UN – Svetska populacija – perspektive 2019

Bekstvo iz Afrikanistana

Svetska populacija, koju 2019. čini 7,7 milijardi ljudi, do 2030. mogla bi se uvećati na 8,5, do 2050. dostići 9,7 milijardi, a do 2100. godine 10,9 milijardi ljudi. Indija će biti naseljenija od Kine, a u Nigeriji će se utrostručiti broj stanovnika, pokazuju rezultati globalne projekcije Departmana za ekonomska i socijalna pitanja Ujedinjenih nacija. Da li će zbog jaza između razvijenih zemalja, čije stanovništvo stari, i siromašnih i slabije urbanizovanih zemalja s rastućom mlađom populacijom aktuelna migraciona kriza i tragične regionalne tenzije imati dugoročni karakter

Rusko-kineski odnosi

Ledeni put svile

Globalni odnosi se menjaju. Dok se saradnja između SAD i Turske pogoršava, poboljšava se saradnja Rusije sa Turskom i pogotovo sa Kinom. Trenutnim okolnostima uprkos, bliskost Moskve i Pekinga ipak ne treba preuveličavati, jer za Kinu strateški interes predstavlja američko tržište, a za Rusiju prioritet imaju odnosi sa evropskim poslovnim partnerima

Istraživanje – Građani i Evropska unija

Žuti prsluci protiv Kuće Stark

Šta Evropljani zapravo žele na izborima za Evropski parlament? Da li će Evropa skliznuti u populističko-nacionalističku "noćnu moru" ukoliko proevropske partije ne dobiju veliku podršku za evropsku stvar? Kakav je uticaj "žutih prsluka" u Francuskoj, koji predstavljaju novo lice političke pobune i besa i da li se evropski politički sistem pretvara u nepredvidivo borbeno polje

Slučaj Asanž – Mediji i duboka država

U ime naroda

Kablgejt Vikiliks i sudbina njenog osnivača Džulijana Asanža nije usamljen primer curenja poverljivih informacija u medije i tužbe protiv odgovornih lica za špijunažu. Podsetimo se slučaja Pentagonskih papira iz 1971, Avganistanskih i Iračkih ratnih dnevnika. Oni koji su obelodanili poverljive dokumente o američkim ratnim zločinima za jedne su heroji, za druge špijuni i izdajnici