Lični stav
O promenama Ustava ponovo – javni mukDa li je vlast, posle kratkog pokušaja uključivanja, ponovo isključila javnost i pravosuđe iz postupka kojim želi da izmeni sve odredbe Ustava Republike Srbije o pravosuđu
Da li je vlast, posle kratkog pokušaja uključivanja, ponovo isključila javnost i pravosuđe iz postupka kojim želi da izmeni sve odredbe Ustava Republike Srbije o pravosuđu
Među argumentima koji su izneti u odbranu novog predloga izmena Zakona o parničnom postupku, istaknuto je da ove izmene predstavljaju pokušaj da se spreče zloupotrebe postojećeg zakonskog rešenja, te da se unapredi efikasnost sprovođenja sudskog postupka. Ipak, ova argumentacija propustila je da se pozabavi pitanjem čiji je to interes da se, umesto da se radi na efikasnoj primeni već postojećeg zakona, rešenja nalaze u pokušaju pospešivanja efikasnosti na uštrb prava građana
"Plašim se da postoji prećutni dogovor dva rukovodstva da bi zajednička antikorupcijska, antišvercerska i anti-mafijaška politika ugrozila stabilnost dveju nacionalističkih vlasti. Još gore, i Amerika i Evropa aktivno izbegavaju ta pitanja. Dokle god to ne dođe na dnevni red, pregovori će služiti i Beogradu i Prištini kao snažan alibi za nekompetentnost i autoritarizam, a međunarodnoj zajednici kao još jedan "dokaz" da se sa plemenskim primitivcima mora postupati silom"
Pet žena koje dele iskustvo seksualnog nasilja u Petnici govore za "Vreme" o onome što su preživele. Sve kao zlostavljača imenuju istu osobu i kažu da su u kontaktu sa više od 20 drugih žrtava. Situacije koje su prošle idu od manipulacije, preko prisile do brutalnih opisa zlostavljanja koje su doživele. Svi slučajevi su – prema tvrdnjama više advokata – zastareli. Uprava Petnice priznaje da je za problem znala od 2014, a da je za razmere saznala 2017, kada je sa spornom osobom raskinut radni odnos. Međutim, bar do kraja 2019. i dalje su ga angažovali. Žrtve, koje su se obraćale upravi, osećaju da su izneverene, dovođene u zabludu i smatraju da je reč o sistemskom zataškavanju. Uprava im se sada izvinjava, ali žrtve smatraju da se nikad ne bi izvinili da se one nisu obratile "Vremenu", te da i danas više brinu za nasilnika nego za decu
Kada jedna država dođe u situaciju da je više otvorenih pitanja od ponuđenih odgovora, onda nesporno možemo da govorimo ne samo o ozbiljnoj političkoj krizi, već i o situaciji u kojoj je politika zarobila kompletno društvo. To stanje bi se moglo slikovito predstaviti kao "slobodan pad" tokom kojeg izabrani predstavnici, naravno kontrolisani od strane svojih političkih struktura, mogu izazvati tek povremeno usporavanje ili ubrzanje tog pada. Rezultat je, pre svega, gubitak dragocenog vremena u sprovođenju preko potrebnih reformi, potom demotivacija građana za neke buduće izbore i generisanje stanja opšteg beznađa. Odgovornost za takvo stanje niko ne može da izbegne
Studija Darje Bajić Božović o stimulaciji filmske proizvodnje u Srbiji je analiza života naše kinematografije, ali i predlog kako da bude bolji
"Stalo mi je da knjiga o određenom glumcu bude, kako to nazivam, njegova DNK, respektabilan odraz dela i traga koji je ostavio, ali da bude i pitka, čitljiva priča"
Luksuzna vinilna reizdanja prvih albuma grupa Šarlo akrobata, Električni orgazam i Haustor (Croatia Records) daju nam priliku da progovorimo o dometima "novog talasa" u rok muzici posle 40 godina. Šarlo akrobata su svojom jedinom pločom Bistriji ili tuplji čovek biva kad... dosegli umetnički vrhunac jugoslovenskog rokenrola. Posle nje je najednom sve postalo moguće
Saša Stanišić: Porijeklo
prevod s nemačkog Andra Bukvić Pažin
Booka, Beograd, 2021.
Borislav Mikulić: Čovjek, ali najbolji.
Tri studije o antihumanizmu i jedan postskriptum
FF press, Zagreb 2021.
Predstava Jugoslavija, moja otadžbina prema romanu Gorana Vojnovića, režija Marko Misirača, koprodukcija Gledališča Kopar, pozorišta Prijedor i Fondacije "Fridrih Ebert". Premijera u Pozorištu Prijedor
U Užicu više nije bilo važno da li odozgo pada kiša ili žito ili prašina i čemu to. Jedino je bilo važno da se glumci i danas kao i onda bore za svoje pravo na umetnost koja nas sve čini boljim ljudima nego što bismo bili bez nje
Vrata zgrade Pupin Telekoma su početkom juna poslednji put zatvorena za poslednjih 12 zaposlenih. U očima prodavaca, kupaca i raznoraznih pregovarača, zaposleni nisu spadali u poverioce ili, još tačnije, bili su poslednji u tom predugačkom lancu ishrane. Dobili su rešenja da su tehnološki višak i papir na kome je pisalo kolike im otpremnine sleduju. Mogu, tako zakon kaže, da tuže ako ne dobiju otpremnine
Izjavom da zna ime čoveka koji je razvio sistem prisluškivanja predsednika Srbije, ministar unutrašnjih poslova implicira da je postojao unutar MUP-a sistem koji je omogućavao slušanje Vučićevih telefonskih razgovora. Tako nešto, ako je zaista moguće, nije moglo da se radi bez znanja, dozvole ili naredbe doskora čelnog čoveka MUP-a
I pored zabrane inspekcije Ministarstva za zaštitu životne sredine od 10. marta 2021, ponovnih protesta meštana iz sela na planini Babe, sve do zaključenja ovog broja, drobilice i bageri AD "Kruševac put", u vlasništvu Branka Miljkovića, nisu prestali da rade
U iole normalnim političkim okolnostima, gubitak par "pišljivih" mesnih zajednica utopljenih u jedan poveliki grad jedva da bi bio vredan pažnje. "Žuti" su, recimo, gubili cele opštine i gradove bez i najmanjeg potresa, bože moj, idemo dalje. Ali, u nakaradnom sistemu koji počiva na apsolutnoj kontroli institucija i resursa, ovo je znak za uzbunu
Telekomunikacioni operator nudi jedinstvene ponude za ovo leto
Nikola Jokić je uveo promenu u načinu košarkaške igre, koja je postavljena još pri osnivanju NBA lige – do sada smo videli da visoki igrači mogu da menjaju pozicije u ekipi, ali niko nije uspeo da bez atletskih sposobnosti iz korena izmeni shvatanje uloge centra u timu. Kada centar preuzme ulogu plejmejkera, postaje toliko različit od drugih da to, u nekom trenutku, postane neka nova vrsta košarke. Nagrada za najboljeg igrača regularnog dela NBA lige je potvrda da je Jokić iz korena promenio NBA, a samim tim i svetsku košarku
Ko je najbolji teniser današnjice u prvih dvadeset i nešto godina trećeg milenijuma (uvek je nezahvalno govoriti u sportu o "najboljem svih vremena" jer vremena se menjaju, kao i vrste i broj takmičenja)? Nesporna su samo tri kandidata: Rodžer Federer, Rafael Nadal i Novak Đoković
"Dvojica vrhunskih asova mogu biti uzor da ‘ništa nije nemoguće’ i da svako od nas, ukoliko uloži u sebe, može dostići možda ne baš Đokovića i Jokića, ali neki nivo koji podrazumeva prepoznavanje i zasluge, bez obzira na to što potiče iz društva koje je na evropskoj periferiji i koje, što je posebno važno, sebe često kolektivno doživljava kao žrtvu svega i svačega", kaže za "Vreme" antropolog Ivan Đorđević. "Ne moramo biti ni neki zagriženi ljubitelji nekog sporta ili sportiste posebno, pa ćemo slično da reagujemo", nastavlja vanredna profesorka psihologije sa Fakulteta za sport i fizičku kulturu Ana Orlić. "Ta njegova pobeda biće i naša"
Posledica Đokovićeve pobede je zastava Srbije na jarbolu i intoniranje himne Srbije. Uspeh je Noletov, a ponos je Srbije i svih nas
Odluka G7 da se pristupi izvesnoj harmonizaciji fiskalnih sistema i da se suze mogućnosti fiskalnog manipulisanja na liniji ujednačavanja fiskalnog opterećenja, strateški je zaokret čije će se posledice potpunije videti tek u fazi primene. No, mora se konstatovati da je ova akcija inspirisana i težnjom za osposobljavanjem država da rešavaju istinski krupne probleme, čije se rešavanje ne može ostaviti tržištu ili nekim srodnim ustrojstvima automatske regulacije
Klas Relocijus je bio najbolji reporter kojeg je nemačko novinarstvo ikada videlo. Imao je samo jednu manu: voleo je da izmišlja priče. Rizikujući sopstveni posao, jedan njegov uporni kolega je dokazao da je višestruko nagrađivani novinar često istinu nadomešćivao maštom. Dve i po godine nakon ove afere Relocijus je konačno progovorio, možda da preduhitri filmove koji se snimaju o njemu. Jer, ovo je zaista holivudska priča
Zahtev za rodno osetljivim jezikom poziva se na tačan uvid da značajan deo govornica i govornika srpskog ne praktikuje upotrebu rodno osetljivog jezika, zbog čega bi dosledna primena Zakona, u njihovom slučaju, značila da država ima moć da im nametne način na koji će koristiti jezik u službenoj komunikaciji. To je, dakle, korak bliže autoritarnosti, a ne demokratičnosti