img
Loader

Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica

Zavera ćutanja koja je dugo trajala

Pet žena koje dele iskustvo seksualnog nasilja u Petnici govore za "Vreme" o onome što su preživele. Sve kao zlostavljača imenuju istu osobu i kažu da su u kontaktu sa više od 20 drugih žrtava. Situacije koje su prošle idu od manipulacije, preko prisile do brutalnih opisa zlostavljanja koje su doživele. Svi slučajevi su – prema tvrdnjama više advokata – zastareli. Uprava Petnice priznaje da je za problem znala od 2014, a da je za razmere saznala 2017, kada je sa spornom osobom raskinut radni odnos. Međutim, bar do kraja 2019. i dalje su ga angažovali. Žrtve, koje su se obraćale upravi, osećaju da su izneverene, dovođene u zabludu i smatraju da je reč o sistemskom zataškavanju. Uprava im se sada izvinjava, ali žrtve smatraju da se nikad ne bi izvinili da se one nisu obratile "Vremenu", te da i danas više brinu za nasilnika nego za decu

Crna Gora, Srbija i Rezolucija o Srebrenici

Vlada u slobodnom padu

Kada jedna država dođe u situaciju da je više otvorenih pitanja od ponuđenih odgovora, onda nesporno možemo da govorimo ne samo o ozbiljnoj političkoj krizi, već i o situaciji u kojoj je politika zarobila kompletno društvo. To stanje bi se moglo slikovito predstaviti kao "slobodan pad" tokom kojeg izabrani predstavnici, naravno kontrolisani od strane svojih političkih struktura, mogu izazvati tek povremeno usporavanje ili ubrzanje tog pada. Rezultat je, pre svega, gubitak dragocenog vremena u sprovođenju preko potrebnih reformi, potom demotivacija građana za neke buduće izbore i generisanje stanja opšteg beznađa. Odgovornost za takvo stanje niko ne može da izbegne

Kulturna politika

Volimo li film?

Studija Darje Bajić Božović o stimulaciji filmske proizvodnje u Srbiji je analiza života naše kinematografije, ali i predlog kako da bude bolji

Intervju – Tatjana Nježić, novinar i publicista

Crna kutija sa belim tufnama

"Stalo mi je da knjiga o određenom glumcu bude, kako to nazivam, njegova DNK, respektabilan odraz dela i traga koji je ostavio, ali da bude i pitka, čitljiva priča"

40 godina od prvog albuma Šarla akrobate

Uzavrelo, monolitno remek-delo

Luksuzna vinilna reizdanja prvih albuma grupa Šarlo akrobata, Električni orgazam i Haustor (Croatia Records) daju nam priliku da progovorimo o dometima "novog talasa" u rok muzici posle 40 godina. Šarlo akrobata su svojom jedinom pločom Bistriji ili tuplji čovek biva kad... dosegli umetnički vrhunac jugoslovenskog rokenrola. Posle nje je najednom sve postalo moguće

Premijere

Traume i inicijacije

Predstava Jugoslavija, moja otadžbina prema romanu Gorana Vojnovića, režija Marko Misirača, koprodukcija Gledališča Kopar, pozorišta Prijedor i Fondacije "Fridrih Ebert". Premijera u Pozorištu Prijedor

25. JPF, Užice

Hej, Sloveni, još smo živi!

U Užicu više nije bilo važno da li odozgo pada kiša ili žito ili prašina i čemu to. Jedino je bilo važno da se glumci i danas kao i onda bore za svoje pravo na umetnost koja nas sve čini boljim ljudima nego što bismo bili bez nje

Tranzicija i posledice – Epitaf jednoj fabrici

Koliko košta Mihajlo Pupin

Vrata zgrade Pupin Telekoma su početkom juna poslednji put zatvorena za poslednjih 12 zaposlenih. U očima prodavaca, kupaca i raznoraznih pregovarača, zaposleni nisu spadali u poverioce ili, još tačnije, bili su poslednji u tom predugačkom lancu ishrane. Dobili su rešenja da su tehnološki višak i papir na kome je pisalo kolike im otpremnine sleduju. Mogu, tako zakon kaže, da tuže ako ne dobiju otpremnine

»Afera prisluškivanja« Aleksandra Vučića

Stefanović na meti Vulina

Izjavom da zna ime čoveka koji je razvio sistem prisluškivanja predsednika Srbije, ministar unutrašnjih poslova implicira da je postojao unutar MUP-a sistem koji je omogućavao slušanje Vučićevih telefonskih razgovora. Tako nešto, ako je zaista moguće, nije moglo da se radi bez znanja, dozvole ili naredbe doskora čelnog čoveka MUP-a

Borba za zaštitu životne sredine

Znaš li ti ko sam ja

I pored zabrane inspekcije Ministarstva za zaštitu životne sredine od 10. marta 2021, ponovnih protesta meštana iz sela na planini Babe, sve do zaključenja ovog broja, drobilice i bageri AD "Kruševac put", u vlasništvu Branka Miljkovića, nisu prestali da rade

Nuspojave

Sve manji glečer i sve više kalorifera

U iole normalnim političkim okolnostima, gubitak par "pišljivih" mesnih zajednica utopljenih u jedan poveliki grad jedva da bi bio vredan pažnje. "Žuti" su, recimo, gubili cele opštine i gradove bez i najmanjeg potresa, bože moj, idemo dalje. Ali, u nakaradnom sistemu koji počiva na apsolutnoj kontroli institucija i resursa, ovo je znak za uzbunu

Nikola Jokić – MVP

Igrajte u mojoj brzini

Nikola Jokić je uveo promenu u načinu košarkaške igre, koja je postavljena još pri osnivanju NBA lige – do sada smo videli da visoki igrači mogu da menjaju pozicije u ekipi, ali niko nije uspeo da bez atletskih sposobnosti iz korena izmeni shvatanje uloge centra u timu. Kada centar preuzme ulogu plejmejkera, postaje toliko različit od drugih da to, u nekom trenutku, postane neka nova vrsta košarke. Nagrada za najboljeg igrača regularnog dela NBA lige je potvrda da je Jokić iz korena promenio NBA, a samim tim i svetsku košarku

Tenis – Novak Đoković

Sedeći na vrhu sveta

Ko je najbolji teniser današnjice u prvih dvadeset i nešto godina trećeg milenijuma (uvek je nezahvalno govoriti u sportu o "najboljem svih vremena" jer vremena se menjaju, kao i vrste i broj takmičenja)? Nesporna su samo tri kandidata: Rodžer Federer, Rafael Nadal i Novak Đoković

Šta su nama Novak Đoković i Nikola Jokić

Jedini Džokeri Srbije

"Dvojica vrhunskih asova mogu biti uzor da ‘ništa nije nemoguće’ i da svako od nas, ukoliko uloži u sebe, može dostići možda ne baš Đokovića i Jokića, ali neki nivo koji podrazumeva prepoznavanje i zasluge, bez obzira na to što potiče iz društva koje je na evropskoj periferiji i koje, što je posebno važno, sebe često kolektivno doživljava kao žrtvu svega i svačega", kaže za "Vreme" antropolog Ivan Đorđević. "Ne moramo biti ni neki zagriženi ljubitelji nekog sporta ili sportiste posebno, pa ćemo slično da reagujemo", nastavlja vanredna profesorka psihologije sa Fakulteta za sport i fizičku kulturu Ana Orlić. "Ta njegova pobeda biće i naša"

G7 – Istorijska sednica

Harmonizacija fiskalnih sistema

Odluka G7 da se pristupi izvesnoj harmonizaciji fiskalnih sistema i da se suze mogućnosti fiskalnog manipulisanja na liniji ujednačavanja fiskalnog opterećenja, strateški je zaokret čije će se posledice potpunije videti tek u fazi primene. No, mora se konstatovati da je ova akcija inspirisana i težnjom za osposobljavanjem država da rešavaju istinski krupne probleme, čije se rešavanje ne može ostaviti tržištu ili nekim srodnim ustrojstvima automatske regulacije

Nemačka – Slučaj Relocijus

Pričam ti priču

Klas Relocijus je bio najbolji reporter kojeg je nemačko novinarstvo ikada videlo. Imao je samo jednu manu: voleo je da izmišlja priče. Rizikujući sopstveni posao, jedan njegov uporni kolega je dokazao da je višestruko nagrađivani novinar često istinu nadomešćivao maštom. Dve i po godine nakon ove afere Relocijus je konačno progovorio, možda da preduhitri filmove koji se snimaju o njemu. Jer, ovo je zaista holivudska priča

Lični stav

Jezička norma i sloboda govora

Zahtev za rodno osetljivim jezikom poziva se na tačan uvid da značajan deo govornica i govornika srpskog ne praktikuje upotrebu rodno osetljivog jezika, zbog čega bi dosledna primena Zakona, u njihovom slučaju, značila da država ima moć da im nametne način na koji će koristiti jezik u službenoj komunikaciji. To je, dakle, korak bliže autoritarnosti, a ne demokratičnosti

Dosije – Škola u pandemiji

Cena izgubljenih časova

Pandemija je iznudila zatvaranje škola, uvođenje nastave na daljinu, podstakla upotrebu novih tehnologija u obrazovanju. Istovremeno je otkrila slabosti školskih sistema širom sveta, dalekosežno povećala razlike između bogatih i siromašnih, usporila proces sticanja znanja i zamaglila budućnost čitavih generacija. Sve pogubne posledice će izaći na videlo

Obrazovanje, korona i prohujala godina

O posledicama mislićemo sutra

Da li će se ova godina brojati po tome koliko se izgubilo znanja, vremena, strukture i živaca ili po onome koliko je toga moglo da bude drugačije? Šta je pandemija pokazala o slabim tačkama u obrazovnom sistemu? Iz Ministarstva prosvete stižu radosne vesti o uspehu, digitalizaciji i, takoreći, kako problema i nema. A gde problema nema, stvari ne mogu da budu bolje. A čini se da su dosta loše

Međunarodni dan izbeglica

Od lošeg ka gorem

Prema podacima UNHCR-a, milioni ljudi širom sveta nalaze se u prisilnoj migraciji, a dobar deo njih je bez regulisanog pravnog statusa. Prepreke stvorene restriktivnim merama uvedenim radi suzbijanja virusa korona pogodovale su vladama mnogih država sveta u cilju sprečavanja ulaska izbeglica u njihove zemlje