
Pregled nedelje
Predsednik Srbije na RTS-u: Trgovina uticajemNagovestivši da nad beogradskim izborima lebdi senka nelegitimnosti, Vučić je prihvatio sastanak sa Đilasom. Kakve to ima veze sa Dačićem i Putinom
Nagovestivši da nad beogradskim izborima lebdi senka nelegitimnosti, Vučić je prihvatio sastanak sa Đilasom. Kakve to ima veze sa Dačićem i Putinom
Razgovaraće sa svima. Radiće sve da doprinese smirivanju tenzija. U gradsku vlast se ne meša, ali su mu rekli da SNS ima većinu u Beogradu. Vladu očekuje pre avgusta. Da narod razume: zmiju gladi ispod nje se vadi, čuvaj Srbiju
Profesor Učiteljskog fakulteta u naučnom radu LGBT+ pokret predstavio kao ideologiju koja se nameće. Njegov tekst je jedan u nizu koji pod naznakom nauke promovišu stereotipa i diskriminaciju
Jedan pravni lek opozicije za poništavanje izbora na nekim mestima u Beogradu je podnošenje prigovora, što su oni već i uradili. Druga opcija je kontrola rada biračkog odbora, koja je uvedene novim izbornim zakonom i za koju niko nije siguran kako će izgledali i koliko će potrajati
Gost Filipa Švarma i Milana Ćulibrka – glavnih urednika Vremena i NIN-a – je novinar Slobodan Georgijev, direktor NewsMax Adria za Srbiju.
Uhapšen je prvi čovek novosadske policije Slobodan Malešić. MUP se praktično nije ni oglasio, a poznat je i po oglašavanju i za banalnije stvari. Malešić je bio jedan od kandidata za novog direktora policije, a “dignut” je samo dan nakon izbora, bez ikakve buke
Nema Đilas šta da priča sa Vučićem po pitanju izbornih rezultata i ispravljanja svekolikih svinjarija počinjenih tokom izbornog procesa. Opozicija mora da natera GIK i RIK da rade u skladu sa zakonom pa, ako to odbiju, da se pritisak izvrši na ulici, što je legitiman način vaninstitucionalne borbe, pogotovu kada institutcije zakažu
Ovih dana Gradska izborna komisija (GIK) izjasniće se o prigovorima koje su sinoć podnele opozicione partije i doneti odluku na koliko biračkih mesta u Beogradu će se izbori ponavljati. Ukoliko takvih mesta bude dovoljno da koalicija „Ajmo ljudi“ osvoji još 1800 glasova, koliko im fali do cenzusa, Srpska napredna stranka zaista bi mogla da izgubi Beograd. Neki lideri opozicije ne isključuju ni ponavljanje kopletnih izbora u Beogradu
Mariupolj je pred padom. Urajinci pokušavaju da u četvrtak uspostave 10 koridora za evakuaciju civila iz ratom pogođenih gradova. Kijev poziva civilno stanovništvo da napuste regiju Luganska i Donjecka u kojima se očekuje ruska ofanziva. Ukrajina traži od Zapada isporuku teškog naoružanja, EU je uprkos sankcijama Rusiji za enegente od početka agresije na Ukrajinu uplatila preko 35 milijardi evra, a nemačke firme Metro, Bajer, BASF i Strada i dalje rade u Rusiji
Iza štelovane statisike o smanjenju javnog duga krije se nesporna činjenica: ukupan iznos javnog duga Srbije je u odnosu na decembar 2021. bio porastao za još oko 300 miliona evra. Pritom za srpskim hartijama od vrednosti više ne postoji nikakvo interesovanje, spoljnotrgovinski deficit bi do kraja godine mogao da premaši 10 milijardi evra, a izostaju i direktne strane investicije. Pitanje je od čega će se javni dug plaćati, osim novim zaduživanjem
Zbog čega je razočaranje građanske opozicije prešlo u oprezni optimizam? Zašto su naprednjaci akvizicijom Aleksandra Šapića napravili najveću grešku u istoriji? Kako je Ivici Dačiću pošlo za rukom da izađe iz političke crne rupe SNS-a i ponovo se pojavi na horizontu događaja? Koliko je rat u Ukrajini uticao na izbore? I šta znači zajednički istup opozicije u glavnom gradu Srbije za celokupan politički život zemlje
Običan čovek bi rekao da nema zaštićenih pred zakonom i da se to jasno vidi i kada policija hapsi “svoje”, ali običan čovek nikako da vidi šta se “iza brda valja”. Zlonamerni bi rekli da je u toku obračun sa “nepodobnima”, a samo nam vreme može reći šta je po sredi u najnovijoj akciji hapšenja Vulinove policije
Glavna prepreka izveštavanju o sukobu u Ukrajini je novi zakon koji predviđa kaznu do 15 godina zatvora za širenje “lažnih informacija o delovanju ruskih oružanih snaga”. Tako je većina nezavisnih medija blokirana, a od kraja februara nekoliko stotina novinara je napustilo Rusiju
Dva scenarija su pred Rusima. Prvi, u kojem odnose pobedu, oslanjajući se na prevlast u vazdušnom prostoru i snažnu vatrenu moć artiljerije i preciznih udara dalekometnim raketama. Drugi, u slučaju da ne uspeju da pokore ukrajinsku odbranu, radikalan je: upotreba nuklearnog naoružanja. Ništa više u ovom ratu ne može da se isključi
“Ako sveobuhvatno pogledate njene kapacitete i ekonomiju, Kina je i dalje naša najveća strateška pretnja”, rekao je jedan neimenovani američki zvaničnik, čije su reči preneli mnogi ovdašnji mediji. SAD povećavaju vojni budžet formalno zbog rata u Ukrajini, a pritom čkilje u pravcu Pekinga
Četvrta uzastopna pobeda sa dvotrećinskom većinom mađarskog premijera posledica je potpunog kraha projekta Udružena opozicija i upotrebe straha od rata u političke svrhe. Osnova Orbanove vlasti je, ipak, skoro potpuni medijski mrak koji vlada u zemlji
Sudeći po istraživanjima javnog mnjenja, u drugi krug ući će Makron i Le Penova. U ovom trenutku pobeda Makrona u drugom krugu deluje kao najverovatnija iako se razlika između njih dvoje smanjuje bukvalno iz dana u dan
Ima ih mnogo. Neretko su mladi. Biće tu i sutra, i prekosutra. Oni se neće iseliti; pokušaće da modeliraju neku Srbiju za sebe, drugačiju od “vučićevske”, ali još drugačijiju od one kakvu zagovara svaka moguća levo-liberalna, pa čak i umereno konzervativna alternativa
Godinama se u Srbiji uočava upadljiv pad demokratije koji je s vremenom doveo do zarobljavanja države, koje je karakteristično po zarobljavanju svih grana vlasti i dominaciji vladajuće političke stranke nad demokratskim institucijama, dok policija služi kao instrument zastrašivanja političkih protivnika i demonstriranje sile
Zbog čega je razočaranje građanske opozicije prešlo u oprezni optimizam? Zašto su naprednjaci akvizicijom Aleksandra Šapića napravili najveću grešku u istoriji? Kako je Ivici Dačiću pošlo za rukom da izađe iz političke crne rupe SNS-a i ponovo se pojavi na horizontu događaja? Koliko je rat u Ukrajini uticao na izbore? I šta znači zajednički istup opozicije u glavnom gradu Srbije za celokupan politički život zemlje
Najveća neregularnost ovih izbora nije se dogodila 3. aprila. Pritisci, ucene, kolektivno dovoženje na glasanje, obavljeni su nedeljama, ako ne i mesecima ranije. A te su stvari teško dokazive. Osim toga, izborni dan u Srbiji i Beogradu još traje i trajaće dok se na svim biračkim mestima gde je bilo neregularnosti izbori ne ponove
Najobučeniji su naprednjački kontrolori, ali i njihovo znanje je limitirano i više su usredsređeni na partijski posao. Ipak, i većina naprednjaka, ubačenih u Birački odbor preko drugih lista, takođe nema osnovna znanja o izbornom procesu na glasačkom mestu. Nažalost, to važi i za dobar deo opozicionih kontrolora
Analizom rezultata izbora baviće se drugi, ali je vidljiv zaokret oštro udesno, uz jak proruski sentiment. SNS je postala stranka centra, između proevropske i antievropske opozicije, kao nekada Demokratska stranka, na koju počinje da liči, što zbog preuzetih kadrova, što zbog nove uloge
Čini se da nakon ovih izbora Vučićeva pozicija neće biti baš lagodna, da će napokon imati razloga za svoju kontinuiranu grimasu “velikog paćenika”. Ruska agresija na Ukrajinu je promenila konfiguraciju “globalnog sela”, pa će sedenje na dve stolice biti otežano. Ekonomska kriza kao posledica pandemije i rata nesumnjivo će se odraziti, i već se odražava, na prilike u Srbiji
Preklapanje crkvene organizacije sa nacionalnim granicama i opasnost da se hrišćanski identitet zasniva prevashodno na nacionalnoj pripadnosti kritikovano je 2016. godine na Svepravoslavnom saboru na Kritu na kojem više pravoslavnih crkava nije ni prisustvovalo. Nekadašnje pukotine koje su se na tom Saboru pojavile, danas izgledaju kao provalije