img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izbori 2022.

Prva na listi Ujedinjeni za pobedu Srbije Marinika Tepić: Prepoznatljivo lice za osetljive teme

19. фебруар 2022, 09:03 Sofija Popović
Foto: Marija Janković
Meta vlasti: Marinika Tepić
Copied

Ne odustaje lako i ne miri se sa neuspehom. Veruje da samo najšire jedinstvo opozicije može da smeni ovaj režim. TV Pink vidi kao „fabriku mržnje za Vučićevu propagandu“.  Za nju je uspeh na izborima pobeda u Beogradu, drugi krug predsedničkih izbora i broj mandata u Narodnoj Skupštini koji po prvi put može da ugrozi ovaj režim

Marinika Tepić rođena je 1974. godine u Pančevu. Diplomirala je engleski i rumunski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Pre političke karijere, više od deceniju provela je u novinarstvu. Bila je urednica nedeljnika „Libertatea“, novinarka i urednica emisije „Vojvodina sat“, dopisnica TV B92 u Novom Sadu. Sarađivala je sa Vojvođanskom mrežom IWPR i BIRN-om. Posle 15 godina novinarske karije odlučila je da počne da se bavi politikom, „da preuzme odgovornost i počne da radi na vrednostima zbog kojih je kao novinarka kritikovala političku elitu“.

Političku karijeru počela je u Ligi socijaldemokrata Vojvodine. Obavljala je nekoliko državnih funkcija, poput direktorke Kancelarije Nacionalnog saveta za decentralizaciju. Bila je i pokrajinska sekretarka za sport i omladinu Vojvodine.

U dva saziva Narodne skupštine izabrana je za poslanicu. Nakon vanrednih parlamentarnih izbora 2014. godine ubrzo je podnela ostavku na to mesto, jer je odlučila da se zadrži u Pokrajinskoj vladi do kraja mandata 2016. Na izborima te godine izabrana je ponovo za poslanicu ispred koalicije „Čeda, Boris, Čanak“, a u istom sazivu bila je predsednica skupštinskog Odbora za evropske integracije.

Sa Nenadom Čankom se razišla nakon odluke LSV da on bude njihov kandidat za predsednika Srbije. „Jasno sam izrazila neslaganja s tim i smatram da je svaki glas protiv Saše Jankovića glas protiv Srbije, a za kandidata vlasti“, govorila je tada Marinika Tepić. Na predsedničkim izborima Tepić je dala otvorenu podršku Saši Jankoviću i prešla u Novu stranku Zorana Živkovića.

Već sledeće godine rastala se i od Živkovića zbog lošeg rezultata koje je stranka ostvarila na beogradskim izborima 2018. godine. Kao motiv za tu odluku navodi „nespremnost da se razume poruka birača na beogradskim izborima, preuzme odgovornost i promišljaju promene“.

U Narodnoj skupštini formirala je Klub samostalnih poslanika, koji je bio sačinjen uglavnom od razočaranih članova parlamenta iz redova Dosta je bilo.  Iako je u početku Marinika Tepić odbacivala spekulacije koje su tada kružile, da će Klub samostalnih poslanika biti deo Stranke slobode i pravde (SSP), u aprilu 2019. postala je potpredsednica SSP-a i desna ruka Đilasa.

Iako je u svojoj dosadašnjoj karijeri političarke promenila tri stranke, članovi Srpske napredne stranke ne propuštaju priliku da tvrde „da ne postoji nijedan čovek u zemlji koji je promenio više stranaka od nje“.

Kao potpredsednica SSP-a prepoznatljiva je po iznošenju informacija koje su „javna tajna“. Tepić redovno predočava medijima dokaze o različitim zloupotrebama predstavnika vlasti. Pričala je otvoreno o Krušiku, „bunga bunga“ žurkama Dragana Markovića Palme i seksualnom zlostavljanju maloletnica, „Panama papirima“ i drugim aferama.

Za mnoge ona je danas najhrabrija žena u Srbiji.

Od Marinike vlast se brani napadima na nju, pa je godinama „hodajuća meta“ za uvrede prorežimskih medija, narodnih poslanika i državnog vrha, ekstremnih desničara. Zasmetalo im je čak i što je Rumunka.  „Nismo im Dragan i ja najveće mete zato što nemaju pametnija posla, već zato što znaju da smo im sa našim saborcima, programom i listom, a najviše zbog našeg neodustajanja – najveća pretnja“, kaže Marinika.

Veruje da samo „najšire jedinstvo opozicije može da ostvari nameru da se ovaj režim smeni“. Za nju je opozicija svaki onaj „građanin koji iz svoja četiri zida“ uputi neku informaciju iz svog javnog preduzeća, lokalne samouprave, ustanove kulture jer on „nema drugi način da reaguje“.

Za razliku od premijerke Srbije, nakon pobede neće praviti rejv žurku jer misli da će imati „toliko posla sa javašlukom i bezakonjem“ koje će zateći, „da neće imati vremena za opuštanje“.

Uspehom na predstojećim izborima smatra pobedu u Beogradu, drugi krug predsedničkih izbora i parlamentarni rezultat koji prvi put može ugroziti režim kao nikada do sad. Biće prva na listi okupljenoj oko Stranke slobode i pravde – Ujedinjeni za pobedu Srbije.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbori 2022. parlamentarni izbori 2022. Ujedinjeni za pobedu Srbije prva na listi Marinika Tepić SSP Stranka slobode i pravde
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure