img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Frano Cetinić

Urednik zabranio

23. april 2003, 20:35 Frano Cetinić, Pariz
Copied

O "misionarskim intelektualcima"

U polemici koja se poslednja dva mjeseca vodila na stranicama „Vremena“, povodom priloga Slobodana Antonića o „misionarskoj inteligenciji“ u Srbiji, jedan je od kritičara „metodološke orijentacije“ iznio i slijedeću ocjenu o francuskom političkom misliocu Raymondu Aronu: „Remon Aron, koji je bio levičar, objavljivao je svoje članke protiv rata u Alžiru u desničarskom ‘Figarou’ jer je mislio da su njegovi čitaoci ona publika koju treba uveriti da je taj rat loša avantura.“ („Vreme“ br. 636, u prilogu „Greška u koracima“.)

Budući da smo kod grešaka, recimo odmah da je, osim interpunkcija, sve ostalo strogo pogrešno u navedenoj rečenici! Raymond Aron nikada nije bio ljevičar, a u „Figarou“ je objavljivao – od 1947. do 1977. godine – na sve velike teme iz međunarodnih odnosa, jedino ne o alžirskome ratu. I samo površna analiza predmetnog kazala u tri sveska Aronovih članaka što su objavljivani u „Figarou“: „Hladni rat“, „Koegzistencija“, „Krize“ – a koji ukupno broje četiri tisuće i sedam stotina stranica ! – brojkom: 4700 – izdavač: Fallois, Pariz 1990. godine – pokazuje kako u prvom svesku (1400 stranica) nema ni jednog jedinog članka na alžirske teme. I s pravom, budući da taj svezak pokriva razdoblje od 1947. do 1955. Ali ni u drugom svesku – 1500 stranica – koji se odnosi na razdoblje 1955–1965, dakle na godine alžirskoga rata – nema nijednog naslova koji se bavi ratom što bjesni na drugoj obali Sredozemlja. Isto tako ni u završnom, trećem svesku koji broji svega 1800 stranica.

Svoj stav o alžirskome ratu Aron je najjasnije iznio u knjizi Alžirska tragedija (1957), ne i u slavnim komentarima u „Figarou“, i to iz veoma jednostavnog ali posve djelotvornog razloga: Pierre Brisson, urednik lista, zabranio je bio Aronu da u svojim komentarima piše na alžirske teme!!!

Raymond Aron, jedan od najdubljih francuskih političkih mislilaca, čitavog je svog intelektualnog života (umro u oktobru 1983) bio kritičar marksizma, zagovornik atlantizma i liberalizma. Nije dakle mogao, on „koji je bio levičar“, nijednog čitatelja „desničarskog ‘Figaroa’“ uvjeriti da je rat „loša avantura“.

Arona je trebalo čitati, kao protuotrov, u vrijeme epidemije jednoumlja. U vrijeme mnogoumlja ne bi se smjelo njime manipulirati.

P. S. Uključio bih se bio na vrijeme u već minulu polemiku da me praćenje misionarske humanizacije i demokratizacije Mezopotamije nije jedno vrijeme bilo udaljilo od redovitog praćenja „Vremena“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike POŠTA

Reagovanje

13.jun 2018. Dragan Todorović, novinar

Haiku za Vesnu Dedić

Seksizam i cena knjige, "Vreme" br. 1431

Reagovanje

06.jun 2018. Vesna Dedić, vlasnik IK "Dedić"

Seksizam i cena knjige

Lajkovac – Festival ženskih tajni poznatih autorki, "Vreme" br. 1430

09.maj 2018.  

Ispravka

Reagovanje

21.februar 2018. Milan Žunić

Podržavamo Vučića i vladajuću koaliciju

Oj, Krajino, noćas si daleko, "Vreme" br. 1415

Ispravka

13.januar 2016. Zoran Devrnja

Netačno navedeni iskazi

"Između Boga i društva", "Vreme" br. 1303

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure