
Saopštenje za medije
SBB zvanično postao deo e& PPF Telecom Grupe
Sav TV sadržaj na vrhunskoj EON platformi!
Pre neki dan sretnem prijatelja iz osnovne škole. Dugo ga nisam video i bio sam veoma srećan što ga vidim, ali je on bio pomalo besan. Kada sam ga upitao o čemu se radi, rekao mi je da je njegova starija sestra ponovo zaboravila da uključi bojler i on nije imao tople vode da se istušira. Ovaj problem nije jedinstven za mog prijatelja i često se javlja u domaćinstvima. Jedno od rešenja leži u upotrebi energije Sunca i to ugradnjom solarnih kolektora, koji imaju zadatak da Sunčevu energiju prenose u toplotnu koju zatim koristimo za zagrevanje vode ili vazduha u domaćinstvu.
Sistem kolektora energije Sunca je, pre svega, efikasno rešenje jer se njegovom upotrebom može iskoristiti oko 80% solarne energije koja padne na kolektor i na ovaj način se može rešiti 60% do 80% godišnjih potreba za toplom sanitarnom vodom. Leti, ovaj sistem rešava 100% potreba, dok zimi, u zavisnosti od broja sunčanih dana, 35–50% potreba domaćinstva.
Ovaj sistem predstavlja ekonomično rešenje jer njegovom implementacijom rešavamo 15% dažbina koje prosečno domaćinstvo plaća za sanitarnu toplu vodu. Ukoliko se deo sistema postavi kao dopuna grejanju, na koje odlazi 35% budžeta domaćinstva za energente, moguće je ostvariti do 30% uštede a u slučaju da je potrebno zagrevanje vode u bazenu, upotreba solarnih kolektora može uštedeti od 80% do svih 100% troškova, zavisno od zapremine bazena. Ulaganja u ovakve sisteme mogu biti veoma isplativa. Za cenu koja za stotinu evra ili dve prelazi cenu savremenog (pametnog, smarthphone) mobilnog telefona moguće je ugraditi solarni kolektor površine oko 6 m² za stan od 60 m² a povraćaj uloženog novca se procenjuje na 6 meseci do 2 godine u zavisnosti od veličine sistema. Naposletku, mora se dodati i to da je ovo rešenje ekološko i da čuva životnu sredinu. Sistemi za solarno grejanje vode i vazduha ne oslobađaju nikakve štetne emisije u atmosferu i na taj način smanjuju CO2 trag koji kao domaćinstvo ostavljamo i učestvuju u borbi protiv sve jasnijih posledica industrijalizacije poput efekta staklenih bašti ili klimatskih promena. Pomenuti solarni kolektor površine 6 m² godišnje poštedi atmosferu izračivanja 1500 do 3000 kg CO2.
Da bi ovakvo rešenje pravilno funkcionisalo, neophodno je precizno dimenzionisati sistem. Po osobi, članu domaćinstva, potrebna površina kolektora iznosi 1–1,5 m², dok spremnici vode moraju biti bar duplo veći od prosečne dnevne potrošnje sanitarne vode po osobi, koja iznosi 50 l. Preporučuje se da spremnici vode imaju zapreminu između 120 i 150 litara po jednom solarnom kolektoru površine 2 m². U slučaju sistema za dopunu grejanju, solarni kolektori bi trebalo da imaju površinu koja je jednaka petini površine domaćinstva dok u slučaju zagrevanja vode u bazenu solarni kolektor mora biti između 30% i 70% površine bazena, zavisno od tipa (spoljašnji li pokriveni).
Posebno je bitno istaći da se cena izrade kompletnog rešenja smanjuje sa povećanjem broja korisnika, te su ovi sistemi idealni za ugradnju u velike stambene objekte, poput zgrade mog prijatelja. Na taj način, ne rešavamo samo njegov problem sa sestrom, već i svih drugih stanara. Njegove mlađe komšije smo lako ubedili, a da bismo prešli neophodnih 50% potrebni su nam bili glasovi par komšija u šestoj deceniji. Pozvali smo ih sve na interfon, zamolili da izađu na balkon i uz zvuke gitare pevajući refren pesme „Let the sunshine in“ ubedili ih da puste Sunce u svoje domove.
Autor je pobednik Laboratorije slavnih 2010. godine u Srbiji i predstavljaće našu zemlju u junu na međunarodnom takmičenju Famelab u Čeltnemu, u Velikoj Britaniji. „Vreme nauke“ donosi njegov tekst na temu sa kojom je pobedio na domaćem finalu.
Sav TV sadržaj na vrhunskoj EON platformi!
Tradicionalni projekat kompanije Lidl Srbija “Čisto iz ljubavi” nastavlja se i ove godine, a osim dobro poznatih akcija uklanjanja otpada iz prirode, obuhvatiće i edukativne radionice namenjene organizacijama i udruženjima građana iz cele zemlje. Nakon učešća na pomenutim radionicama, odabrani akteri civilnog sektora imaće priliku da, uz podršku kompanije, sprovedu akcije čišćenja i time pokrenu pozitivne ekološke promene u svojoj lokalnoj zajednici
Ako bi Grad Beograd samo 30% od prihoda koji dobija za parking odvajao u ekološki fond i koristio ga za poboljšanje javnog prevoza i nove biciklističke staze, kao što to rade u inostranstvu, vazduh u gradu bi bio čistiji
“Tražim da sala bude na Terazijama. Humorističko ili bulevarsko pozorište, koje nedostaje Beogradu, mora biti tamo gde ljudi ubijaju vreme, a mi im onda ponudimo smešno ubijanje samoće!”
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve