
Politika i kultura
Zbog protesta otkazani Filmski susreti u Nišu i Bašta fest
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Posle niza godina, na programu Radio-televizije Srbije emituje se originalna domaća serija za decu, a po seriji je Laguna objavila istoimenu knjigu. To su odrednice koje Svemirsku princezu izdvajaju od tekuće kulturne ponude za najmlađe
Svemirska princeza je sitkom od 13 epizoda nastao po ideji i u produkciji Advance media. Namenjena je gledaocima od pet do dvanaest godina, ali i njihovim roditeljima. To je zabavna priča o porodici, o tinejdžerskoj ljubavi, o prijateljstvu, o osamostaljivanju, o potrebi za prilagođavanjem, o razlikama, o nadi da će se dostići željeni cilj, o promenama odrastanja i problemima koji ih prate. Serija prati dogodovštine svemirske princeze Zi, čija je vasionska letelica zbog kvara sletela u beogradsku Botaničku baštu. Da ne bi privukao pažnju Zemljana, njihov svemirski brod je pretvoren u drvo iz Botaničke bašte, a Zi u tinejdžerku. Zi u svakoj epizodi dobije novi lik: ona je Snežana iz bajke, komšinica, proročica… O njoj brine Brod sastavljen od muškog i ženskog lika – Brod M i Brod Ž, koji se pojavljuju na ekranu. Oni su prototip zemaljskih roditelja. S njima je i kućni ljubimac Mančula, koji neprestano nastoji da se dodvori Zii, ali i da je nadjača – poput mlađeg brata. Vanzemaljci ne mogu da izađu iz letelice, ali zato, igrom slučaja, u nju uđu dvoje Beograđana: Luka, Ziin vršnjak, zaljubljen u biologiju, pa ga zato svi zovu Ameba, i Andrea, koja ga u stopu prati zato što je u njega zaljubljena. Princezina želja da ode gde je naumila – na planetu Kohio na samit svemirskih unikuma – ne jenjava, ali se i ne ostvaruje zbog Mančulinih spletki i zbog zemaljskih faktora, na koje niko od vanzemaljaca nije računao i sa kojima se zapravo najteže nose. Zbog nemogućnosti da odu sa Zemlje primorani su da žive zajedno, da se svađaju, vole i ne vole, da se uvlače i izvlače iz mreže svojih, ali i tuđih odnosa. Svakodnevne nove okolnosti predstavljaju povod za niz komičnih situacija koje su scenaristkinje Jelena Popadić Sumić (autorka većine epizoda) i Dunja Petrović predstavile dijalogom i stavovima koji su bliski i prijemčljivi ciljnoj grupi ove serije.
Namera producenta je bila da privuče pažnju najmlađih istim sredstvima zbog kojih gledaju inostrane serijale, pa je zato serija realizovana kompjuterskom animacijom, SGI – kako se to stručno kaže, i zato je rađena u kombinaciji igrane i lutkarske forme. Izabrana tehnika je omogućila realizaciju svega što se da zamisliti – enterijer svemirskog broda, likovi Broda M i Broda Ž, Mančulino teleportovanje, ulaženje i izlaženje Luke i Andree iz broda, vremenske nepogode… (art direktor Bojan Stevanić), a dinamične scene i napetost radnje (režija Darko Štetin) su na tragu ukusa najmlađih. Milena Radulović, studentkinja druge godine glume, igra Zi kakvu je nemoguće ne zavoleti, Dušan Matejić i Marijana Andrić su Luka i Andrea, lutka Mančula (autorka Sanela Milošević, animator Saša Kuzmanović), sudeći po komentarima gledalaca na FB, najomiljeniji je lik u seriji, a Tanja Barović i Ivan Tomić su Brod Ž i Brod M.
U svetu je običaj da dečju televizijsku seriju prate sličice i stikeri sa scenama iz serije, lutkice u formi glavnih likova, i svašta nešto slično. U slučaju Svemirske princeze, to je istoimena knjiga u četiri dela koju objavljuje Laguna. Scenario serije je pretočen u dečji roman u kome se dogodovštine princeze Zi tokom njenog gostovanja na planeti Zemlji doživljaju kao celovita priča. Poštujući scenarističku osnovu iz koje i zbog koje je nastao, roman je pun dijaloga što ne bi trebalo da smeta najmlađim čitaocima. Knjige su ilustrovane scenama iz serije, pa je čitanje zabavnije. Autorka teksta knjige Svemirska princeza je Sonja Ćirić, dok se izgledom knjige bavila Zorana Stojanović.
U nastojanju da seriju predstavi gledaocima van Srbije, Advance media ju je predstavio zainteresovanima u Kanu i Istanbulu. Na jesen je planirano snimanje druge sezone Svemirske princeze. Prema podacima iz RTS-a, prva sezona je veoma rado gledana.
Organizatori dva letnja filmska festivala u Srbiji otkazali su ili odložili ovogodišnje planove zbog aktuelne krize u društvu. Kako politika utiče na scenu
Barak Obama je 2012. godine poslao svog ministra finansija da urazumi nemačkog kolegu koji je, protiv prezaduženih Grka, naglašavao moralni značaj trpljenja bola na kratke staze, zarad integriteta na duge staze. Ubeđivanje nije uspelo. U svakom slučaju, bez ordoliberalizma ne može se razumeti nastanak EU, kao ni nemačka pozicija u Evropi. Bez njega se, zapravo, ne može tumačiti ni XX vek
Pronalazak i širenje fotografije za Hoknija predstavlja trenutak u kome je optička slika samo fiksirana na papir uz pomoć hemijskih dodataka. Prateći likovne procedure, Hokni sugeriše da se modernost rađa upravo sa umetničkim oslobađanjem od optičkih aparatura i pomagala i povratkom na nesavršeni, manuelni izraz
Delajući unutar granica žanra (i zombi horora kao podžanrovskog skupa), te sopstvenih (mito)poetika, scenarista Aleks Garland i reditelj Deni Bojl nastavljaju sopstvenu priču mikrozapleta previše bavljenja uvek iritantnim eksplikatorskim zahtevima u kojima se gledaoci podsećaju na sve što je bilo u prethodnim filmovima. Pri tome, ama baš sve mora biti jasno, te, istovremeno, mora da zadovolji i nostalgičarski štimung kao nužan činilac u kreativno-poslovnim jednačinama ovog tipa
Irski bend “Fontaines D.C.” dolazi nam iz zemlje sa očiglednim viškom istorije i kulture, pa se otuda razumemo veoma dobro. Kada pevač Grijan Četen u jednom trenutku sa scene diskretno uzvikne: “Free Palestine!”, naša mlada publika spremno odgovara glasnim odobravanjem i kovitlacem palestinskih marama kefija, što ih mnogi ponosno nose oko vrata. Ali ovo zapravo uopšte nije demonstracija političkog aktivizma, kako bi neko mogao pomisliti. Samo mali podsetnik na to kako je sjajno kad ti velike nove zvezde na vrhuncu svoje karijere dođu u grad i podele sa tobom radost izuzetne muzike koju su sami stvorili, kao i svoje autentično ljudsko uverenje spram dirigovane svakidašnjice svuda unaokolo
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve