Sirijski zaplet Turske, Rusije i Kurda

23.novembar 2022. Dragan Bisenić

Tri neprijateljske enklave

Sirijska kriza je i dalje neka vrsta rane koja krvari na Bliskom istoku. Sirija, koju su Francuzi posle Prvog svetskog rata veštački stvorili na delovima Otomanskog carstva, danas se raspala na tri neprijateljske enklave: arapsko-sunitsku, arapsko-alavitsku i kurdsku. Bašar el Asad, uz vojnu podršku Irana i Ruske Federacije, kontroliše dve trećine teritorije zemlje, na kojoj živi samo trećina njenog predratnog stanovništva. Većina Sirijaca nije bila sa Asadom. Oko osam miliona živi u susednim zemljama u izbegličkim kampovima, četiri-pet miliona na teritorijama koje je okupirala Turska i četiri miliona na severoistoku zemlje, u kurdskom regionu Rožava i slivu Eufrata