Kako Srbija broji sedmi femicid od početka 2025. godine, aktivistička grupa „Žene ze promene“ organizuje protest u četvrtak (24. april), na Trgu slobode u Novom Sadu, od 18 časova
Nakon dve nedelje pritvora, u petak su iz pritvora nekadašnji potpredsednik Vlade Vojvodine Goran Ješić, student Relja Stanojević i gradski odbornik u Novom Sadu Miša Bačulov.
Na početku kolone je veliki transparent "Sve mora da stane". Šetnja će ići do Varadinskog mosta. Na mostu će okupljeni poslati cveće Dunavom za Beograd
Prevod
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20h
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, svakog dana od 00 do 24h
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima 09 – 16h
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20h
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno
',
title: 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
pubdate: '2025-04-24 17:29:58',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Femicid,Femicid u Srbiji,Nasilje nad ženama,Protest Novi Sad,Svetska zdravstvena organizacija",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
'pageContent': '
Nakon još jednog femicida, počinjenog 22. aprila u Grbavici kod Novog Sada, građanski pokret Bravo organizuje protest i zahteva odgovornost i konkrentne mere zaštite žena.
„O sedmom femicidu ove godine smo, kao i uvek, saznali iz medija – jer u Srbiji još uvek ne postoji nadzorno telo za praćenje istog, uprkos preporuci UN-a, a i zahtevima mreže ženskih organizacija“, kažu iz pokreta Bravo.
Femicid se dogodio nešto pre 22 časa 22. aprila.
Muškarac, koji je femicid izvršio, kasnije je zatečen na mestu zločina i priveden. Određeno mu je policijsko zadržavanje od 48 časova.
Pokret Bravo skreće pažnju i na sve što prethodi počinjenju ovakvog zločina, stavljajući akcenat na druge oblike nasilja, poput psihološkog, fizičkog, a često i seksualnog, digitalnog i ekonomskog, do kojih dođe pre samog ubistva.
Kako napominju, najčešći počinioci nasilja su partneri, supružnici, sinovi i drugi bliski muškarci.
Šta je femicid?
Svetska zdravstvena organizacija definiše femicid kao „ubistvo žena zato što su žene", a UN kao „ubistvo žena i devojčica povezano sa polom".
Neke zemlje usvojile su posebne zakone prema kojima je femicid krivično delo, dok u mnogim drugim zemljama ova reč nije u širokoj upotrebi, ali je sve više prihvataju aktivisti koji se bore protiv rodno zasnovanog nasilja.
Pokret Bravo izneo je svoje zahteve na Instagramu i dodao da je neophodno da svaka institucija i svaka škola ima etički kodeks koji bi sprečio bilo kakav oblik nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, kako bi upravo te institucije bile bezbedno mesto za sve.
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.