Kako Srbija broji sedmi femicid od početka 2025. godine, aktivistička grupa „Žene ze promene“ organizuje protest u četvrtak (24. april), na Trgu slobode u Novom Sadu, od 18 časova
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se danas, 25. novembra. U Srbiji je od početka godine u partnerskom i porodičnom nasilju ubijeno 17 žena
Poražavajuće statističke podatke izneo je Anonimni ženski centar. Za 12 godina u Srbiji je više od 400 žena izgubilo život. Ispostavlja se da najčešće stradaju od nasilja bliske osobe
Nakon što je utvrđeno da je tridesetčetvorogodišnji muškarac koji je u Novom Sadu ubio devojku, a potom i sebe, imao zabranu prilaska, zaštitnik građana Zoran Pašalić je pokrenuo postupak kontrole nadležnih institucija
Zaštitnik građana tražio je odgovornost nadležnih povodom smrti žene u Jagodini nakon što ju je pretukao partner. Udruženje građanki "FemPlatz" i kolektiv „Ženska solidarnost“ traže definisanje i inkriminaciju femicida kao posebnog krivičnog dela. Poslanica Biljana Đorđeviuć traži javno slušanje o ovom problemu, a potpredsednik Skupštine Zoran Lutovac pozvao je na sinhronizovanu akciju političkih aktera. Čeka se Parlament
Država Srbija ne vodi nikakvu evidenciju o broju femicida koji se dogode svake godine. Broj žrtava se zna iz medija. Naime. ženske organizacije prilježno broje medijske objave o počinjenim femicidima i tako imamo nekakvu evidenciju
U 2019. godini, u svakom drugom tekstu identitet žrtve se otkrivao, dok je u 2021. broj objava u kojima se to čini – 40 odsto. U ovom se periodu smanjio i broj tekstova u kojima se čin nasilja opravdava spoljašnjim okolnostima ili ličnim osobinama nasilnika (sa 20 na 11 odsto), a ređe se i odgovornost za nasilje prebacuje na žrtvu (sa 10 na 7 odsto analiziranih objava). Zasluga pripada ovdašnjim aktivistkinjama i novinarkama koje su pokazale kako se profesionalno izveštava i bori protiv nasilja
Prevod
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20h
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, svakog dana od 00 do 24h
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima 09 – 16h
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20h
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno
',
title: 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
pubdate: '2025-04-24 17:29:58',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Femicid,Femicid u Srbiji,Nasilje nad ženama,Protest Novi Sad,Svetska zdravstvena organizacija",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
'pageContent': '
Nakon još jednog femicida, počinjenog 22. aprila u Grbavici kod Novog Sada, građanski pokret Bravo organizuje protest i zahteva odgovornost i konkrentne mere zaštite žena.
„O sedmom femicidu ove godine smo, kao i uvek, saznali iz medija – jer u Srbiji još uvek ne postoji nadzorno telo za praćenje istog, uprkos preporuci UN-a, a i zahtevima mreže ženskih organizacija“, kažu iz pokreta Bravo.
Femicid se dogodio nešto pre 22 časa 22. aprila.
Muškarac, koji je femicid izvršio, kasnije je zatečen na mestu zločina i priveden. Određeno mu je policijsko zadržavanje od 48 časova.
Pokret Bravo skreće pažnju i na sve što prethodi počinjenju ovakvog zločina, stavljajući akcenat na druge oblike nasilja, poput psihološkog, fizičkog, a često i seksualnog, digitalnog i ekonomskog, do kojih dođe pre samog ubistva.
Kako napominju, najčešći počinioci nasilja su partneri, supružnici, sinovi i drugi bliski muškarci.
Šta je femicid?
Svetska zdravstvena organizacija definiše femicid kao „ubistvo žena zato što su žene", a UN kao „ubistvo žena i devojčica povezano sa polom".
Neke zemlje usvojile su posebne zakone prema kojima je femicid krivično delo, dok u mnogim drugim zemljama ova reč nije u širokoj upotrebi, ali je sve više prihvataju aktivisti koji se bore protiv rodno zasnovanog nasilja.
Pokret Bravo izneo je svoje zahteve na Instagramu i dodao da je neophodno da svaka institucija i svaka škola ima etički kodeks koji bi sprečio bilo kakav oblik nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, kako bi upravo te institucije bile bezbedno mesto za sve.
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.